Zagreb, 9. siječnja 2021. (AL DONIA) – Hodočasnička kulturna ruta Santiago de Compostela privukla je čak 350.000 putnika 2019. godine i primjer je kako dobra priča i tradicija mogu biti turistički magnet i pronaći put do medija i popularne kulture. Modernom putniku ovakve rute su svojevrsni vremeplov i prilika za snažan doživljaj kulturnog, duhovnog i prirodnog naslijeđa.
Hrvatska je krenula tim putem uključivanjem u trinaest međunarodnih kulturnih ruta Vijeća Europe. Po broju ruta u kojima sudjeluje je na drugom mjestu na području Jadransko-jonske regije, odmah iza Italije koja sudjeluje u čak dvadesetisedam. Iza Hrvatske su Grčka koja sudjeluje u deset, Slovenija i Srbija sa šest te Albanija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina s dvije i Crna Gora koja je uključena u jednu rutu.
Što su Kulturne rute Vijeća Europe?
Program Kulturne rute Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Program je do sada iznjedrio 40 međunarodnih ruta i promiče održivi razvoj, obrazovanje, kulturnu razmjenu, čuva prirodnu i kulturnu baštinu te obogaćuje turističku ponudu i produžuje turističku sezonu. Zanimljivo je da gotovo 90% ruta prolazi ruralnim područjima, čime program oživljava zanimanje za manje poznate destinacije i u njima potiče lokalni i regionalni kulturni, društveni i ekonomski razvoj.
Prva ruta koja je dobila taj status bio je Hodočasnički put Santiago de Compostela ili Put Sv. Jakova, utemeljena na tradiciji koja počinje u 10. stoljeću kada je Sancho III. Garcés , kralj od Navarre utemeljio put koji su koristili hodočasnici. U 11. i 12 stoljeću uz njega su podignute crkve posvećene Svetom Jakovu i prenoćišta za hodočasnike. Put izvorno dug 769 kilometara oko 94% putnika i turista prelazi pješice, ali i na biciklima, u invalidskim kolicima, na konjima ili magarcima. Zanimljivo je da je 40,3% putnika izjavilo da su motivi za odlazak na rutu religiozne prirode, 11% kulturne, a 48,7% putnika potaknulo je i jedno i drugo.
O ruti je snimljen film „The Way“ s Martinom Sheenom u glavnoj ulozi, hodočasnici na društvenim mrežama objavljuju svoja iskustva, a ispisan je i ogroman broj stranica putopisa, što sve doprinosi njenoj promociji. Rutu ne prolaze samo vjernici, ali ona se za mnoge, zbog izazova i duhovne dimenzije koju nosi, pretvara i u duhovno iskustvo i priliku da čovjek „zaroni dublje“ u samoga sebe. Od 1986. do 2019. broj registriranih hodočasnika narastao je čak 193 puta – s 1.801 na čak 347.578 zahvaljujući promidžbi koju ruta dobiva kao Kulturna ruta Vijeća Europe.
Da bi se neka ruta našla na listi Kulturnih ruta Vijeća Europe i dobila podršku europskih institucija i EU fondova pri razvoju i promociji, mora proći proceduru certificiranja koje od 1998. provodi Europski institut za kulturne rute. Ruta svake tri godine mora proći ponovnu provjeru, a neki od obaveznih uvjeta su da mora predstavljati europske vrijednosti koje su zajedničke najmanje trima državama te da mora doprinositi interpretaciji raznolikosti suvremene Europe i interkulturnom dijalogu.
Hrvatska „ofenziva“ na kulturne rute
Hrvatska je 2019. godine bila izuzetno aktivna – priključila se trima rutama i dala inicijative za nove. Pridružila se Vinskoj kulturnoj ruti koja prolazi kroz čak 20 europskih zemalja. Kao novoj članici te rute iskazano joj je povjerenje da te godine bude i domaćin Generalne skupštine i konferencije „Iter Vitis – od baštine do brenda“ u Motovunu. Grad Ozalj, kao grad hrvatske slikarice Slave Raškaj uključio se u Rutu impresionizma, koja povezuje naselja u kojima su živjeli i stvarali europski slikari impresionisti. Hrvatska je ušla i u Europsku rutu industrijskog nasljeđa i Rutu Željezne zavjese. Prošle godine aktivnosti su se, razumljivo, usporile ili privremeno ugasile, a očekivanim smirivanjem pandemije ponovo bi se trebale pokrenuti.
Prva ruta koja bi polaznu točku imala u Hrvatskoj trebala bi postati Dunavska ruta željeznog doba, koja je u procesu certifikacije, a zastupa ju Arheološki muzej u Zagrebu. Tema rute jesu nalazišta željeznog doba koja obuhvaćaju razdoblje između 9. i kraja 1. stoljeća prije Krista, a predstavljene su velikim brojem vrlo zanimljivih rukotvorina, kao i nematerijalne baštine, koje se čuvaju u brojnim muzejima Podunavlja. Ruta je razvijena u partnerstvu institucija iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije uz podršku projekta Routes4U Vijeća Europe.
Slijedeća nova kulturna ruta koja bi ishodište trebala imati u Hrvatskoj inicirana je dokumentima EUSAIR Jadransko jonske strategije i Routes4U programa. Ruta rimskog naslijeđa bi ujedno trebala kao krovna ruta obuhvatiti i Rutu rimskih careva, a za nju je napravljeno istraživanje i studija izvedivosti.
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ 2019. je predložila ustanovljenje Rute Nikole Tesle. Uključivala bi nekoliko hrvatskih i europskih gradova u kojima se školovao, stvarao i poslovao Tesla. Putnicima bi sigurno, između ostalih zanimljivih podataka, pravo otkriće bilo da je Šibenik prvi grad u svijetu koji je izgradio sustav proizvodnje, prijenosa i lokalne distribucije Tesline izmjenične struje u kojem je primarnu energiju davala hidroelektrana. Iako je koncept bio vrlo zanimljiv, ruta za sada još nije certificirana.
Hrvatska sudjeluje i u široj javnosti još uvijek nedovoljno poznatima Ruti maslinova drveta, Ruti sv. Martina, Destinaciji Napoleon, Feničanskoj ruti, Kulturnoj ruti ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe interpretirane u svrhu promicanja ljudskih prava i demokracije i Europskoj ruti židovskog nasljeđa.
Hrvatski prioriteti su masline i arheološki potencijal
U Rutu europskih groblja koja povezuje 180 groblja u 22 europske države uključena su groblja Mirogoj u Zagrebu, Kozala u Rijeci, Dubovac u Karlovcu, Gradsko groblje Varaždin, Boninovo u Dubrovniku i Gradsko groblje Zadar. Daruvar je postao dio Rute povijesnih termalnih gradova sa svojom više od 2000 godina dugom tradicijom korištenja geotermalnih izvora i jedinstvenim arhitektonskim stilom. Očiti su rezultati prve četiri godine sudjelovanja Hrvatske u programu Kulturnih ruta Vijeća Europe, a u strateškim dokumentima domaćeg turizma koji su u izradi planira se popularizacija postojećih kulturnih ruta i kreiranje novih.
Ministarstvo turizma i sporta, kao koordinator EUSAIR tematske skupine 4 Održivi turizam za 9 zemalja Jadransko-jonske regije odabralo je Rutu maslinovog drveta i Rutu rimskog naslijeđa kao rute koje će intenzivnije razvijati u sljedećem razdoblju. Ruta maslinovog drveta predstavlja inovativni koncept interkulturalnog dijaloga i aktivnosti usmjerenih na Mediteran i motiv maslinovog drveta, univerzalnog simbola mira, vrednovanje i očuvanje njegova nasljeđa te stvaranje sinergije nasljeđa, turizma i održivog razvoja. Ruta rimskog naslijeđa, obuhvaća svih 9 EUSAIR zemalja i promiče arheološki turizam. 40-tak arheoloških lokaliteta na budućoj ruti uključuju graditeljsko i arhitektonsko naslijeđe rimskog doba koja su imala utjecaj i na suvremeni oblik življenja. Glavni prometni pravci i dalje prate rimske „vie“ magistralne pravce, a iz toga doba naslijedili smo i suvremeni koncept gradova, društveni i kulturni život.
Atraktivnost kulturnih ruta je u autentičnom doživljaju
Kulturne rute omogućavaju kreativni pristup koji posjetitelje uključuje i tako pojača doživljaj sudjelovanjem u aktivnostima karakterističnim za destinaciju. Do izražaja dolazi posebno nematerijalna baština jer turisti na zanimljiv i uključiv način stiču znanja i vještine od domaćina dok plešu, pjevaju, slikaju, stiču vještine starih zanata ili saznaju o kulinarskim specijalitetima.
Usredotočujući se na lijepu priču uz najbolju tradiciju pričanja priča, odnosno „storytellinga“ kulturne rute su snažan alat teritorijalnog i kulturnog marketinga, lokalnog i globalnog. Lokalnu baštinu povezuju sa širim prekograničnim i međunarodno orijentiranim projektom. Takav se utjecaj opisuje složenicom „glokalni“ jer može imati utjecaja na makroregionalnoj razini, ističe i studija „Economic impact of the Cultural Routes of the Council of Europe in the EU macro-regions“ iz lipnja 2020. godine koju je za Vijeće Europe izradio međunarodni konzorcij stručnjaka.
Istraživanja pokazuju da sve više turista nalazi motivaciju i izazov u tome da rutu prođu tijekom jednog putovanja. Unatoč želji, mnogi ne mogu odvojiti više tjedana za svoje istraživanje. Ali za njih je dobra vijest da se ovakve rute, čija se dužina broji u stotinama ili tisućama kilometara, mogu prolaziti po etapama tijekom nekoliko godina. Hrvatska u partnerstvu sa zemljama Jadransko-jonske regije u sklopu EUSAIR strategije traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim spremni prijeći „sedam gora i sedam mora“. S obzirom na kulturno bogatstvo Jadransko-jonske regije, priča i tragičnih i predivnih ima u izobilju, samo ih na atraktivan način treba ispričati i ponuditi
Autori: Biljana Bekić, Andrija Rudić