Favoriziranje ekstroverata je trend koji je dugo vremena bio zastupljen u poslovnom svijetu. Za njih se smatralo da su društveno dominantniji i da brže ostvaruju utjecaj nad drugima. No, introverti donose novu dimenziju jer više promišljaju o stvarima.
Ekstroverti uspješnije prodaju i zaključuju poslovne pregovore, brže napreduju, te su probitačniji. Nakon toga je otkrivena „tajna snaga“ introverata – počeli su se vidjeti brojni benefiti tog njihovog „ne toliko dominantnog“ ponašanja. Otkriveno je da poslovanje može imati itekako puno koristi od njihove opreznosti i ideja dobivenim razmišljanjem u samoći. Introverti više promišljaju o stvarima, a to što su malo „drugačiji“ odjednom je postalo cool. Međutim, istraživanja pokazuju da je među menadžerima čak 96% ekstroverata, dok njih 65% na introverziju i dalje gleda kao slabost. A opet, s druge strane, postoje indikacije da su introverti zapravo puno bolji lideri!
Što je onda bolje? Oboje je dobro. Pogriješit ćemo jedino ako se odlučimo samo za jednu opciju, te ako se iste rigidno držimo. Tako to obično biva kad generalno pričamo o ljudima. Međutim, to nam ne brani da malo „zaronimo“ ispod površine i elaboriramo svoja stajališta.
Krenimo od osnovnih stvari – tko su oni? Ekstroverti su ljudi koji, recimo to tako, svoju životnu energiju dobivaju od drugih ljudi. Potrebni su im kontakti s drugima, društvo i velike skupine ljudi da bi se osjećali dobro. Introverti, s druge strane, tu svoju životnu energiju dobivaju od samih sebe i vremena provedenog u samoći, prepuštajući se svom unutarnjem svijetu, te razmišljajući o raznim idejama koje im prolaze glavom.
Ekstroverti definitivno brže donose odluke od introverata. Oni će radije brzo donijeti odluku pa makar ona bila i pogrešna nego da „sto godina“ odugovlače s njenim donošenjem. Štoviše, u pravilu se brzo „oporavljaju“ od takvih neuspjeha. Introverti su, s druge strane, nešto oprezniji po tom pitanju, te neće brzati s odlučivanjem. Što je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstrovertima ćete se obratiti kada je potrebno donijeti odluku u relativno kratkom vremenu i kada je radni tempo užurban; kada je potrebno brzo rješenje problema, a rizik od pogrešne odluke relativno nizak. Introvertu ćete se, pak, obratiti kada se radi o odluci od strateške važnosti, jer znate da će je on sagledati iz drugačije perspektive, te će se vrlo vjerojatno se sjetiti stvari koje bi potencijalno mogle poći po krivu, a vama baš neće pasti na pamet.
Ekstroverti su definitivno vještiji u komunikaciji uživo od introverata. Gotovo pa svi pojedinci koji dugo rade u prodaji 1-na-1 su ekstroverti. Bolje se snalaze u interakciji s drugima i javnim nastupima – posebice ispred veće skupine ljudi. Introvertima takve situacije često znaju biti too much, te su zbog toga puno vještiji u pisanoj komunikaciji i follow-up-ovima nakon sastanaka. Studije kažu da je razlog tome vrlo vjerojatno to što njihovi mozgovi na različit način reagiraju na dopamin. Te interpersonalne reakcije ekstroverti najčešće percipiraju kao nagradu i uzbuđenje, a introverti kao nešto neugodno. Što je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstroverta ćete možda prije poslati na prodajni sastanak na kojem trebate oduševiti vašeg klijenta, dok ćete introverta vrlo vjerojatno angažirati da napravi popratnu dokumentaciju tog sastanka.
Ekstroverti u pravilu vole voditi glavnu riječ u društvu, te ponekad znaju biti više fokusirani na odnose s drugima nego na posao koji trebaju odraditi. To je odlično kada treba malo podići atmosferu u timu. Introverte ćete pak vidjeti da u pravilu sjede i šute, te su češće usmjereni na posao koji je pred njima nego na to da nešto govore pred svima. To je odlično u trenucima kada se zaista treba fokusirati na rad, a posebice kada je to radni zadatak koji zahtjeva veliku koncentraciju, preciznost i fokus na detalje. Što je onda bolje? Oboje je dobro.
Ekstrovertima u pravilu ne smeta raditi u timu. Vole komunicirati i dijeliti svoja mišljenja i ideje s drugima – još posebice kada u njima „čuči“ voditeljski potencijal, a mi im damo ulogu voditelja tima. Introverti su više usmjereni na samostalni rad, te se u pravilu više pouzdaju u vlastite vještine i sposobnosti za obavljanje nekog radnog zadatka. To posebice dolazi do izražaja na stručnim pozicijama u kompaniji, kada se introvert zaista može prepustiti svom unutarnjem svijetu misli i ideja, znajući sa sigurnošću da će otamo „izvući“ najbolje rješenje izazova koji je pred njim. Što je onda bolje? Oboje je dobro. Ekstroverte ćete angažirati u timskom radu, kada su suradnja i dijeljenje informacija od presudne važnosti. Introverte ćete pak angažirati kada je rad više samostalan te zahtijeva veliki fokus.
Mogu li jedni postati drugi? Definitivno se mogu prilagoditi drugoj stani, ali samo ako ta želja za prilagodbom dolazi iznutra. Međutim, svakako valja naglasiti da temeljne crte ličnosti kao što su ekstraverzija i introverzija više-manje ostaju nepromijenjene kroz život. Veliki ekstrovert nikada neće uživati u dugim periodima samoće, kao što veliki introvert nikada neće uživati držeći prezentaciju ispred više stotina ljudi. Ali to ne znači da ekstrovert ne može imati veliki benefit od perioda provedenog u samoći, koji mu može pomoći da dođe do korisnih uvida. I to ne znači da introvert ne može stati na pozornicu ispred više stotina ljudi te svoju publiku doslovno „zapaliti“ – možda čak i više nego ovaj drugi.
Što je onda bolje? Oboje je dobro.