Otprilike 19 godina od početka rada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, popularnom drugom i trećem mirovinskom stupu, u fondovima drugog stupa za mirovinu štedi nešto više od dva milijuna članova. Prema podacima Hanfe koja nadzire taj sustav, na njihove je račune do kraja kolovoza 2020. uplaćeno oko 84 milijarde kuna neto doprinosa. Vrijednost imovine iznosila je oko 114 milijardi, a razliku čini zarada fondova, odnosno prinos koji su društva koja njima upravljaju ostvarila na tržištu. I dobrovoljni mirovinski fondovi poslovali su pozitivno. U osam otvorenih i 20 zatvorenih fondova štedi oko 360.000 članova, a vrijednost njihove imovine veća je od 6 milijardi kuna, istaknuto je u emisiji Crno na bijelo na prvom poslovnom radiju poslovniFM.
O sigurnosti ulaganja mirovinskih fondova te promjenama u drugom stupu, u emisiji Crno na bijelo govorili su član Uprave Hanfe Tomislav Ridzak, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, vlasnica malog krojačkog obrta „Biljana“ Biljana Lagundžija i predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Petar Vlaić.
Kako je nedavnim izmjenama zakona pravo na dodatak na mirovinu prošireno i na drugi stup, započinje razdoblje u kojem će rasti udio osiguranika kojima bi se taj oblik štednje mogao isplatiti, tako da im kombinirana mirovina bude viša od one koju bi ostvarili samo u prvom stupu. Zato je zanimljivo provjeriti kako na njega gledaju članovi fondova, odnosno budući umirovljenici i koja pitanja oko svoje štednje možda još imaju.
Između dva milijuna njih, izabrali smo Biljanu Lagundžija, vlasnicu malog krojačkog obrta „Biljana“, koja je u novozagrebačkom naselju Utrina poznata kao žena koja može proširiti baš sve što vam se suzilo u struku. Biljana će za nekoliko mjeseci napuniti 50 godina i u poduzetništvu je oko sedam godina. Osigurana je u drugom stupu, sama redovito uplaćuje doprinose i pomalo strahuje da ćemo u nekoj gospodarskoj krizi političkom odlukom ostati bez novca iz drugoga stupa. No, čak i ako ne bude tako, nije uvjerena da će prvi i drugi stup iznjedriti mirovinu kojom će pod stare dane moći podmiriti sve što joj bude trebalo.
– Moje je osobno mišljenje da neće biti dovoljne, jer su davanja mala. Mislim da mirovine koje su manje od 2.500 do 3.000 kuna ni taj drugi stup ne može podići na razinu da od toga normalnije živimo, jer s godinama možda trebamo manje stvari, ali trebamo više medikamenata, fizikalne terapije i sličnih potrepština i bit će teško, kaže. Dodaje kako je upitno i hoće li se, kad ona bude išla u mirovinu, uopće isplaćivati mirovine iz drugoga stupa. Već se više puta na televiziji govorilo da se drugi stup može ‘uzeti’ za podmirenje drugih troškova države, možda mirovina sadašnjih umirovljenika, ili neki drugi.
To razmišljanje bilo je glavni razlog zbog kojega su ona, suprug i sin još prije 12 godina ugovorili životno osiguranje. A onda je počela razmišljati o mirovinskoj štednji za vlastiti račun.
– Nisam na to pristala odmah, nisam se lako odlučila, no kad se počelo govoriti o tome da nam drugi stup mogu i uzeti, zaključila sam da trebam učiniti nešto sama za sebe, uz poticaje. Odlučila sam se za minimalni iznos uplata, 200 kuna mjesečno, i nije mi teško to izdvajati, a time ipak imam dodatnu sigurnost, kaže.
Kako to pokazuje da još ima sumnji oko toga što će nam donijeti drugi stup, važno je naglasiti da su rezultati poslovanja obveznih mirovinskih fondova do sada bili vrlo dobri. Član Uprave Hanfe, Tomislav Ridzak, ističe da je prosječan godišnji prinos fonda B kategorije od početka ulaganja u kolovozu ove godine iznosio 5,35 posto. Kad se oduzme oko dva posto prosječne stope inflacije u promatranom razdoblju, to daje realan godišnji prinos viši od 3 posto. Prosječan godišnji prinos otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova promatran u istom razdoblju kreće se između 3,6 i 7,16 posto, ovisno o fondu, što također daje dobar realan povrat. I to nakon što se uračuna pad vrijednosti imovine koji su fondovi zabilježili tijekom krize uslijed pandemije koronavirusa.
No, koliko je naš novac u fondovima siguran, koji mehanizmi zaštite postoje, kako možemo biti sigurni da se našim novcem posluje u maniri dobroga gospodara te da tijekom ovakvih razdoblja nećemo ostati bez novca?
– Sama struktura ulaganja je tako napravljena da ne stavimo ‘sva jaja u jednu košaru’. Postoji mogućnost da vrijednost te imovine pleše, to treba imati na umu, no u svakoj od tih kategorija fondova, A, B ili C, postoje dosta konzervativni limiti ulaganja. To je prvi mehanizam kontrole, odnosno sprječavanja toga da se dogode neki veliki padovi. Drugi je korak sama regulativa toga kako se posao vezan uz ulaganja obavlja. Postoji procedura i regulativa, i društva za upravljanje moraju donositi odluke po točno propisanim regulativama. Dakle, ne može se dogoditi da mi sjedimo na kavi i kažemo ‘Joj, mogli bismo kupiti dionice Aplea, jer nam se to čini zgodno’. Ne ide tako! Postoji cijela struktura, analiza što se želi postići, kakav je odnos toga u odnosu na druga ulaganja i slično, kaže Ridzak. Ističe kako se kroz zakone te podzakonske akte traži da to bude kvalitetan proces i Hanfa to često nadzire. Direktan nadzor je treća i zadnja razina zaštite imovine.
– U praksi postoje posredni i neposredni nadzor. U neposrednom nadzoru odlazimo direktno u društvo, izuzimamo dokumente, provjeravamo procedure i razgovaramo s ljudima koji su zaduženi za to područje. U posrednom nadzoru imamo bazu podataka koje mirovinska društva pune i koje gledamo svaki da, ponekad neke glavne teme, ponekad specifične detalje, kaže Ridzak.
Kako mirovinski fondovi ulažu na Burzi, Ridzak ističe kako i to podrazumijeva dodatne mehanizme koji idu za tim da njihovo poslovanje bude što transparentnije.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, ističe kako postoji niz elemenata koji u velikoj mjeri utječu na sigurnost ulaganja svih ulagača, pa tako i mirovinskih fondova.
– Prije svega Zakon o tržištu kapitala, a onda i pravila Burze propisuju različite razine transparentnosti za tri segmenta tržišta koje mi imamo, gdje kompanije moraju izvještavati svoje dioničare o svim materijalnim činjenicama, svojim izvještajima i brojnim drugim stvarima prije nego što to učine na bilo koji drugi individualni način. U medijima često je vidljivo da je neka kompanija na Zagrebačkoj burzi objavila neku važnu informaciju, a razlog leži upravo u propisima koji kažu da prvo moraju informirati svoje dioničare. No, možda je i bitnije od toga da su mirovinski fondovi aktivno uključeni u upravljanje u društvima u koja su investirali, kroz imenovanje članova nadzornih odbora, čime daju dodatnu dimenziju zahtjeva pred uprave o tome kako voditi poslovanje društva. Bitno je spomenuti i to da Burza već godinama ima kodeks korporativnog upravljanja, koji je ove godine i obnovljen i postavljen u skladu s najnovijim europskim tržišnim praksama te daje niz smjernica o tome na koji bi način jedno društvo koje je na burzi trebalo organizirati svoje poslovanje. To se odnosi na mnogobrojne aspekte, na način kako se donose odluke od strane uprave i nadzornog odbora, kako se organizira poslovanje, a sve u cilju da društvo bude što transparentnije i da daje što više sigurnosti svojim dioničarima da u poslovanju i procesu donošenja odluka primjenjuje principe dobrog gospodarstvenika, etike, morala, zdravog poslovnog razvoja, kaže Ivana Gažić. Dodaje kako su na Burzi tijekom COVID-krize, uz instrukcije regulatora, dodatno tražili od društava da aktivno komuniciraju o tome kako je COVID utjecao na njihovo poslovanje, što su kompanije i činile, svjesne da ako pravovremeno i korektno komuniciraju sa svojim investitorima, otvaraju mogućnost za to da u nekoj za društvo teškoj situaciji, lakše dođu do ulagača i potrebnog kapitala.
– U Hrvatskoj imamo javnu vlasničku strukturu za prvih deset dioničara u kompanijama, a kako su mirovinski fondovi često među tih deset najvećih dioničara, članovi fondova vrlo jasno mogu vidjeti kako djeluje na tržištu, a oni te informacije moraju objavljivati i na godišnjoj razini, putem medija, kaže Gažić.
Velik broj informacija o poslovanju fondovi su dužni objavljivati i mnogo češće, prvenstveno na svojim internetskim stranicama, a onda i kroz prospekte fondova, statut, izvještaje koje šalju svojim članovima. No, kao što znamo, kad takvo ‘pismo’ dođe na adresu, mnogi koji ne barataju jezikom tržišta kapitala ostanu zbunjeni. Stoga Ridzak naglašava kako se i u tom segmentu događaju promjene: lani je izmjenama zakona propisano da fondovi moraju objaviti mnogo više informacija nego što je to bilo ranije i radi se na tome da one budu što razumljivije samim članovima.
– U zadnjih godinu i pol jako smo se potrudili da idemo prema tome da ti izvještaji budu što jednostavniji, kvalitetniji i članovima što razumljiviji. Pokušali smo to učiniti transparentnijim nego ranije, nadamo se da je to danas bolje i s vremenom ćemo sigurno mijenjati stvari da idemo prema većoj transparentnosti, kaže.
Ističe to i Petar Vlaić, trenutačni predsjednik Udruge društava koja upravljaju mirovinskim fondovima.
– Svaki član može pristupiti izvješćima o poslovanju mirovinskih fondova na internetskim stranicama društava koja njima upravljaju. Isto tako, na stranici regulatora, odnosno Hanfe, na mjesečnoj razini može pratiti rad fondova. Također, svaki član može zatražiti pristup za osobni račun preko interneta, tako da u svakom trenutku može pristupiti svom osobnom računu, vidjeti stanje, broj udjela koje ima i njihovu vrijednost. Informacije se mogu dobiti i u call centrima svakog pojedinog mirovinskog društva, gdje može dobiti i dodatne informacije o poslovanju fonda i svemu što ga interesira.
Iz periodičnih izvještaja koje društva koja upravljaju fondovima objavljuju na internetu, članovi mogu dobiti i informacije o tome u koje vrijednosne papire svaki pojedini fond ulaže, kaže Vlaić.
Jesu li članovi fondova dovoljno informirani o tome, što pokazuju iskustva, pitamo predsjednika Udruženja.
– Ljudi su u prosjeku još uvijek nedovoljno informirani, no postaje bolje, a mirovinska društva i Hanfa ulažu velike napore za to da informacije o obveznim mirovinskim fondovima, ali i dobrovoljnoj mirovinskoj štednji budu što dostupniji, kaže Vlaić.
Emisiju Crno na bijelo, poslovni FM priprema u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). www.mirovinskifondovi.hr
Objavljeno 23. listopada 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM