U području glikomike, posebno visoko protočne glikomike, tvrtka Genos etablirala se kao dominantna istraživačka grupa u svijetu. Najveći smo i najproduktivniji u području traženja glikenskih biomarkera, mi napravimo više posla nego ostatak svijeta zajedno. Kad neki ozbiljni istraživači žele u svoj studio uključiti glikane, oni dolaze k nama. Mi smo do sada napravili analizu na više od stotine tisuća ljudi koji su došli iz različitih istraživačkih kohorti, s Harvarda, Hopkinsa, Kings Collegea iz Londona… Kad netko ima zanimljivo kliničko pitanje, želi uključiti novu vrstu biomarkera koji drugi ljudi ne rade, onda dolaze k nama i mi to napravimo, rekao je za poslovniFM Gordan Lauc, znanstvenik i profesor te osnivač i direktor tvrtke Genos.
Lauc se osvrnuo i na obranu od virusa. Podsjeća kako su glikani ključni za interakciju između nas i patogena, te nam upravo inter-individualne razlike u glikozilaciji predstavljaju jedan od temeljnih zaštitnih mehanizama. Glikani su također i naša aktivna obrana protiv virusa, jer mucini koje izlučujemo u tjelesnim tekućinama blokiraju viruse i sprječavaju ih da se vežu na naše stanice. Koliko je to važno vidimo u činjenici da se gripa i druge viroze uglavnom pojavljuju u sezoni grijanja, kada je zbog nedovoljne vlažnosti zraka naša sluznica često suha i onda nas glikani ne mogu štititi od virusa.
U emisiji Ritam posla urednice i voditeljice Lidije Kiseljak, Lauc je osim o najvećim dostignućima tvrtke u istraživačkom radu, koja su ih stavila na svjetsku kartu prepoznatljivosti, govorio i o spoju znanosti i menadžerstva, svojem početku ulaska u poduzetništvo i planovima svoje tvrtke te o tome kako je početni kapital za osnivanje Genosa ostvario trgujući na burzi. U tvrtki je sada zaposlen 51 djelatnik, pola ih ima doktorat znanosti, a još 40 posto će ga steći za nekoliko godina.
No, za razliku od mnogih drugih područja gdje na zaradu ne treba čekati predugo, u području medicine od otkrića do njegove prodaje treba proći 10 godina.
„Mi sad polako kapitaliziramo naša otkrića iz 2014. godine. Naš test biološke dobi, koji je danas na tržištu, otkriven je 2014.godine. Tek sad počinje generirati tržišne prihode“, kaže Lauc te pojašnjava o čemu je točno riječ.
„Analizirajući tisuće i tisuće ljudi, uvidjeli smo da jedna vrsta glikana ovisi o dobi. Stariji ljudi imaju stare, loše glikane, mladi ljudi imaju dobre, mlade glikane. Nadalje, ustvrdili smo da prema glikanskoj dobi neki ljudi stare brže a neki sporije. Oni koji stare brže, prije će se razboljeti nego oni koji stare sporije. Danas znamo da ako imamo zdrav život, ako nemamo loše nego zdrave navike, svoj životni vijek produžit ćemo za 10 godina. Čovjek koji danas ima 50 godina, na zapadu u prosjeku može očekivati da će živjeti još 30 do 40 godina, od kojih će 25 do 30 godina biti zdrav, a nakon toga će se razboljeti. Nastupit će dijabetes, kardiovaskularne bolesti, tumori…, i zadnjih 10-ak godina svog života bit će bolestan. Ako živi sa zdravim navikama može očekivati da će 10 godina dulje imati zdravi životni vijek. Većina ljudi ne poduzima ništa, zato što nam je benefit koji bismo imali za 20, 30 godina previše apstraktan. Danas osim toga imamo pametne satove koji prate aktivnost i daju nagrade – vidi, danas si bio dobar, danas si bolji nego jučer, danas nisi toliko dobar kao jučer…, i taj brzi feedback ljude mnogo više motivira da nešto naprave.
Danas znamo da ako imamo zdrav život, ako nemamo loše nego zdrave navike, svoj životni vijek produžit ćemo za 10 godina
No, naš test biološke dobi GlycanAge ne radi na dnevnoj bazi već na bazi od nekoliko mjeseci. Možete napraviti test i vidjeti, primjerice, da ste deset godina stariji nego što biste trebali biti, pa promijeniti svoje životne navike, manje jesti šećer, više se kretati i nakon šest mjeseci ustanoviti da se prema glikanskoj dobi samo osam godina stariji, a nakon još godinu dana da ste možda postali mlađi… Imamo test koji omogućava ljudima da odmah vide efekte promjena životnog stila“, ispričao je Lauc.
Testovi GlycanAge prvenstveno se rade za globalno tržište?
„Mi smo prisutni i na hrvatskom tržištu, u zadnjih nekoliko mjeseci prodali smo oko sto testova, no primarni nam je interes globalno tržište. Imamo tvrtku u Londonu koja testove plasira globalno, ali što je još važnije, imamo suradnju s različitim klinikama koje se bave poticajem zdravoga života – healthy living klinikama u koje dolaze ljudi koji imaju određenih problema ili želja da promijene životni stil. Klinike im pomažu i pri tome koriste naš test. U načelu svi znamo što je problem – stres, prehrana, spavanje ili tjelesna aktivnost, no s testom i saznamo je li najvažnije spavanje ili aktivnost ili prehrana. Naš test daje brzi feedback, za tri ili četiri mjeseca može se vidjeti da li intervencija radi ili ne radi“.
Nedavno istraživanje Svjetske banke o ulaganju u inovacije svrstalo je tvrtku Genos u sam vrh.
„Mi smo po znanstvenom outputu, po kvaliteti radova koje objavljujemo, daleko najbolji u Hrvatskoj. Svijet se sve više globalizira, tržište postaje jedno i jako je teško opstati na tržištu s nekim postojećim proizvodom i konkurirati cijenom. Uvijek će se u svijetu naći netko tko može jeftinije napraviti ono što vi radite. Danas to vidimo u području genomike gdje su genetičke analize postale beskrajno jeftine. Dodatna vrijednost može se generirati u novim proizvodima koje drugi ljudi još nemaju, koje jeftini proizvođači ne mogu tako brzo uvesti i tamo gdje postoji profitna marža koja omogućava da se uspješno posluje, a to je moguće kroz istraživanje i razvoj. Mi smo iznimno aktivni u tom području, 80 do 90 posto našeg posla su istraživanje i razvoj, a samo 10 do 20 posto prodaja onoga što smo napravili.
Lauc je i objasnio kako je to biti znanstvenik i menadžer istodobno.
„To je veliko opterećenje, meni osobno, zato što treba isplatiti plaće svakog prvoga u mjesecu i novca na računu mora biti. Mi nemamo podršku proračuna kao državne bolnice koje mogu biti u minusu od nekoliko milijardi, i istodobno si isplaćivati plaće. S druge strane, ljudima koji rade u Genosu činjenica da nisu dio nekakvog velikog javnog sustava daje mnogo veću slobodu rada. Imamo prednosti male dinamične firme koja može brzo donositi odluke i promijeniti prioritete, tehnologije…, a opet smo dovoljno veliki jer imamo praktično 40 i nešto istraživača fokusiranih u jednom smjeru. To nam je omogućilo da u tom području budemo najbolji u svijetu“, zaključuje Lauc.
Mnogi poduzetnici kažu da je vani mnogo lakše poslovati nego u Hrvatskoj. Često se postavlja pitanje treba li tvrtku iseliti iz Hrvatske.
„Ovdje ima mnogo prepreka, ali ovdje imate i prednosti koje vani nemate. Ono što mi imamo, Genos je u Hrvatskoj brend koji nam omogućava da zaposlimo najbolje, najpametnije mlade ljude. Kad ste, primjerice, u Bostonu, morate se otimati za svakoga. I tamo ima vrhunskih ljudi, ali ja sam siguran da su ljudi koji rade kod mene u prosjeku kvalitetniji od ljudi u bilo kojoj vrhunskoj firmi vani. Uspjeli smo u zadnjih deset godina zaposliti svake godine dvoje-troje najpametnijih mladih ljudi. To je nešto što vani nije lagano. I ti ljudi kod mene su već više od deset godina. Pravna nesigurnost, porezna uprava koja tumači što i kako hoće, zakoni koji se mijenjaju, zaštita na radu…, sve to čini veliki rizik i teret u poslovanju. Koliko god se mi trudili, nikad nećemo biti sigurni da sve radimo po pravilima. To jesu problemi poslovanja u Hrvatskoj, ali moram priznati da mi se čini da stvari idu nabolje, da se regulativa pomalo dovodi u red, da nije toliki ‘divlji zapad’ kakav je bio prije 10-ak godina, i ja sam optimist“, zaključio je Lauc u razgovoru za poslovniFM.
Objavljeno 6. ožujka 2020. Sva prava pridržana ©poslovniFM