Energetski razgovori
Nedostaje nam optimizma i u energetici
U svemu što je vezano uz energetiku, a poglavito uz elektroenergetiku, bili smo prvi ili među prvima u svijetu. Prvi elektroenergetski sustav u svijetu je u Hrvatskoj. Prvi, ne među prvima, nego – prvi. Naravno da se u svjetskoj literaturi spominje da je prva Niagara, ali nije bila povezana s Buffalom. Naša na Krki je bila povezana s gradom Šibenikom. Ljudi možda ne znaju da je Hrvatska bila među prvih pet članica elektroenergetskog sustava Europe kakav danas poznajemo, istaknuo je u razgovoru za poslovniFM prof. dr. sc. Slavko Krajcar, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Ali nam nedostaje optimizma u Hrvatskoj, a i u energetici. Nevjerojatno smo pozicionirani. Imamo i stručne ljude. U novije vrijeme ima i ekonomskih uvjeta, ima financijskih uvjeta. Krediti su danas vrlo povoljni. Hrvatska bi trebala biti samo na optimističnom putu u energetici, istaknuo je Krajcar u prvoj emisiji 50 nijansi zelene, u razgovoru s urednikom i voditeljem dr. sc. Julijem Domcem, ravnateljem Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA i predsjednikom FEDARENE, Europskog udruženja regija i energetskih agencija.
„Emisija 50 nijansi zelene ima ideju promovirati novi način razmišljanja o energetici. Promovirati ideju kako se nešto može, a ne kako i zašto se nešto ne može,” ustvrdio je dr. Domac, a dr. Krajcar podržao takvu orijentaciju. Bio je to razgovor profesora i nekadašnjeg studenta, sada i u donekle izmijenjenim ulogama.
Osvrnemo li se na povijest, Hrvatska je prva zemlja koja je u pogon pustila suvremenu hidroelektranu, gradila kogeneracije na biomasu u drvnoj industriji, bili smo takozvana avangarda. Na upit zašto smo danas u tom smislu zakazali i zašto je u Hrvatskoj sve teško, komplicirano i nemoguće, dr. Krajcar odgovara i da u elektroenergetici, pa i u energetici u širem smislu, gotovo da nismo napravili ni jednu pogrešku. „Možda malo 70-ih godina kad smo gradili elektrane na naftu, a sve ostalo bili smo na pravom putu. Ne bih ni sada rekao da nismo među prvima, ali nam nedostaje neki optimizam da je to, ja ću se našaliti – lagano. Treba pronaći poduzetnički pothvat, treba imati dobru ideju, krenuti u razvoj projekta, konzultirati struku,“ podsjetio nas je na povijest i početke dr. Krajcar.
Instaliranih 700 MW vjetra zasigurno je sjajan podatak, no postoji osjećaj da je to ipak bazirano na poduzetničkoj inicijativi, na pojedincima. U državnim pak energetskim tvrtkama ne vidimo taj entuzijazam, ambiciju, polet, ustvrdio je voditelj dr. Domac.
Treba pronaći poduzetnički pothvat, treba imati dobru ideju, krenuti u razvoj projekta, konzultirati struku
Slavko Krajcar
„To je točno, ali to nije nužno loše. Zašto ne bismo stvorili neku ravnotežu. Sada, naime, imamo dvije poluge. Imamo jednu poduzetničku polugu u energetici, za koju se dugo nije mislilo da je to opravdano, nego da će to biti, odnosno da je to posao isključivo za državne tvrtke. Dokazali smo da nije tako i da to može biti i privatno. To treba nastaviti, ali drago mi je da je i elektroprivreda konačno krenula,” smatra dr. Krajcar.
Bez obzira na optimističan početak emisije, moram priznati da je mene frustrirala jedna vijest, najavljena čak s nekom medijskom pompom – najava izgradnje fotonaponske elektrane od državne elektroprivrede snage 5,6 MWh na Cresu. U isto vrijeme čitamo kako Poljska planira izgraditi jednu od 500 i jednu od 600 megavata. Da je jedna Albanija već potpisala ugovor s izvođačem radova za elektranu 100 megavata. Upitan za komentar tih informacija, dr. Krajcar odgovara kako više tipuje na privatne projekte.
„Mi znamo da jedna velika država dolazi ovamo s izrazitim interesima, a ta je država ujedno i proizvođačica fotonapona, i to najveća na svijetu. Tu će se sve zbivati vrlo brzo. A ja bih volio, i optimist sam pri tome, da u tim projektima sudjeluju, i u razvojnom i u ulagačkom smislu, hrvatski poduzetnici. A posebno bi me veselilo da sudjeluju i hrvatski građani,“ procijenio je.
Je li naša politika svjesna mogućnosti obnovljivih izvora energije odnosno zašto nije? Urednik dr. Domac ustvrdio je kako je jednostavno primijetiti činjenicu da su obnovljivi izvori investicijska prilika za sve – za građane, za poduzetnike i za državu, za što nam nije potrebno neko inženjersko znanje. Ulazimo u doba gdje će i digitalna komponentna igrati važnu ulogu, pri čemu raste i brzina promjene. Je li politika u prošlosti bila (ipak) pametnija nego danas? „Nešto što nama nedostaje u politici jest – povjerenje. Nekom se kaže ok, tim putem idemo, stvori se neki politički konsenzus…, ali nam treba pojedinac. Cjelokupna povijest, pa čak i hrvatske energetike, vezana je uz pojedince, pokretače,“ smatra sugovornik.
Cjelokupna povijest, pa čak i hrvatske energetike, vezana je uz pojedince, pokretače. Takvi nam nedostaju.
Slavko Krajcar
Akademska je zajednica uvijek bila predvodnik. Davala je te ljude, te pojedince koje ste spomenuli. Kakva je situacija u akademskoj zajednici danas, barem što se energetike tiče?
„Premalo imamo akademskih pojedinaca u javnosti. Najveći problem je i obrazovanje za javni nastup, ali javni nastup u širem smislu, ne u stručnom. Na konferencijama ti ljudi prekrasno izlažu svoje misaone stvari, nekakve istraživačke rezultate, ali otići u medije… Tu neki strah zavlada. Mislim da je to općenito strah od pogreške i daljnjih reakcija, profesorski je pogled i na predstavnike akademske zajednice,“ odgovara dr. Krajcar.
Na kraju razgovora urednik dr. Domac prokomentirao je, kako kaže, vidljiv paradoks. Mi živimo u svijetu u kojem ima manje gladnih, siromašnih ili bolesnih nego ikada u povijesti. Istodobno je razina kvalitete života najviša u povijesti. Međutim, stječe se dojam tog nekog pesimizma i žaljenja za nekim prošlim vremenima i nekakve sumnje u budućnost. To je teško racionalno objasniti… „Nacija je manje pesimistična nego što se to prikazuje. Kad imaš izgovor da se nešto ne može, nekako se lakše nosiš s nepoduzimanjem,“ zaključio je dr. Krajcar.
Za kraj nam ne preostaje ništa nego odlučiti se poduzimati i poslušati još jednu emisiju 50 nijansi zelene.
Dr.sc. Slavko Krajcar, od 2002. godine je redoviti profesor na FER-u Sveučilišta u Zagrebu Šire mu je znanstveno područje energetika, a uže modeliranje odnosa na tržištu električne energije. Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova. Nositelj je nekoliko kolegija na sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Član je stručnih udruga IEEE, CIGRE, CIRED (član izvršnog odbora) i drugih udruga. U mandatu 2017.- 2021. član je uprave Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Utemeljitelj je i voditelj škole Diploma Study in Management, te stručnog studija Training Centre for Energy Trading pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Objavljeno 20. rujna 2019. ©poslovniFM