Enogastronomija u Hrvatskoj
Kultura stola mora biti dio opće kulture
Svaki četvrti ili peti gost u Hrvatsku dolazi zbog enogastronomije. Suvremene turiste privući ćemo novim turističkim proizvodima, a jedan od njih zasigurno je vinski turizam te enogastronomija. No, i sami se moramo mijenjati! Naši vinari još uvijek nisu svjesni što bi trebali napraviti da bi svoju ponudu unaprijedili, jer, primjerice, i dalje u srpnju i kolovozu imaju zatvorene vinarije i kušaonice, jer su na moru…, upozorili su u razgovoru za poslovniFM Tomislav Stiplošek i Silvija Munda iz Udruge za kulturu stola G.E.T. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
U razgovoru s voditeljicom i urednicom emisije Turizam 385 Sanjom Plješa, Stiplošek i Munda posebno su istaknuli da se turizam, iako je turistička sezona u punom jeku, ne odvija samo na moru, sezona traje i na kopnenom dijelu Hrvatske. I toga moramo biti svjesni.
„Naš kontinentalni turizam još uvijek nije onakav kakav bi trebao biti, a hrvatske vinske ceste nisu onakve kakve su, primjerice, u Sloveniji. Nismo u dovoljnoj mjeri od njih iskopirali tu priču“, kaže Stiplošek. I dodaje kako nam svima mora biti zadatak privući ljude i u ostale dijelove Hrvatske, a ne samo na more. Stiplošek smatra da bi vinarije na vinskim cestama trebale imati radno vrijeme i svakodnevno bi barem jedna od njih trebala raditi najmanje dva-tri sata. „Problem je u tome što se u vinarije, primjerice na Plešivici, treba najaviti. Teško je očekivati da će se netko iz Austrije najaviti, jer ni ne znaju brojeve njihovih telefona“, rekao je Stiplošek dodajući da bi vinare trebalo osvijestiti o tome i načinima kako aktivno komunicirati. Jedno od očekivanja koji se često spominje je očekivanje da turističke zajednice vinarima dovode goste, no to nije njihov zadatak – smisao turističkih zajednica je promocija vinara, a ne dovođenje gostiju u vinarije, istaknuo je.
G.E.T. je pokrenuo i kategorizaciju vinarija, koja ide od jedne ili dvije zvjezdice, a za to vinarija mora imati mogućnost primanja gostiju na degustaciju, do najviše kategorije excellent
Tomislav Stiplošek
Stiplošek i Munda, koji imaju gotovo 15-godišnje iskustvo u enogastronomiji, a na upit mijenja li se svijest ljudi o značenju kulture stola te sljubljivanju jela i pića, spremno odgovaraju potvrdno. Postoje podaci prema kojima svaki četvrti ili peti gost dolazi u Hrvatsku zbog hrane i vina. Dakle, ne dolaze samo zbog sunca i mora već turisti dolaze obići vinarije i restorane pogotovo kada je Michelin sa svojim zvjezdicama potvrdio kvalitetu i nekih hrvatskih restorana. Kultura stola postala je osnovna kultura“, rekao je Stiplošek, predsjednik Udruge.
Da je tome tako, Stiplošek se sjetio vremena od prije 15 godina kada je malo vinara s kvalitetnim vinima imao i kušaonice, dok je danas u puno slučajeva to noramalno. Svaka vinarija koja drži do sebe i pokušava raditi kvalitetno turistički ima kušaonicu u rangu boljih restorana. „Danas vinari i njihova vina potvrđeni su s mnogo diploma Decantera, zlatnih medalja, i u vinskom svijetu čuje se za Hrvatsku. Prije 15 godina uopće nismo postojali u vinskom svijetu“, istaknuo je Stiplošek dodajući da danas još uvijek nismo pretjerano prepoznati, ali ipak dobivamo medalje za kvalitetna vina po kojima nas raspoznaju u svijetu.
Ojačati kontinentalni turizam u enogastro smislu
Hrvatska je turistička zemlja s mnogim resursima, međutim mnogi još uvijek nisu dovoljno razvijeni. Osvrnuvši se na vinski turizam, govoreći o tome koja je hrvatska regija najrazvijenija u vinskom turizmu, Silvija Munda istaknula je da je Istra najrazvijenija, a tome pogoduje i blizina Italije. U Istri je mnogo vikend turista iz Italije. Vinari su vrlo brzo shvatili korist od vinskog turizma. „I Dalmacija u prodaji vina ima jako dobre rezultate, ali se tek prije pet-šest godina počela podizati u vinskom turizmu“, rekla je Silvija Munda. Nadovezao se Tomislav Stiplošek spomenuvši Međimurje kao vrlo značajnu regiju u Hrvatskoj s kvalitetnim vinima i brojnim vinskim manifestacijama. Uz to, vrlo značajna je i Baranja. Hrvatsko zagorje mnogo radi na kulturnom i zdravstvenom turizmu, ali vinski turizam još uvijek je u povojima. No, oni rade dobro i uskoro će zaživjeti i taj oblik turizma, mišljenja su oboje.
Nagrada Bijeli grozd za vinarije koje njeguju vinski turizam
Udruga G.E.T. razvila je projekt Centar za razvoj vinskog turizma. Najvažnije u tome je nagrada Bijeli grozd, koja se uručuje vinarijama koje njeguju vinski turizam, i u tome se vidi razvoj i smjer u kojem idu u vinskom turizmu. G.E.T. je pokrenuo i kategorizaciju vinarija, koja ide od jedne ili dvije zvjezdice, a za to vinarija mora imati mogućnost primanja gostiju na degustaciju, do najviše kategorije excellent, namijenjene vinarijama koje imaju vrlo visoku kvalitetu vina, hranu, a uz to i dodatne sadržaje. No, to onda više nije samo vinarija već turističko odredište. Kategorizaciju treba sustavno provesti, smatraju Silvija Munda i Tomislav Stiplošek.
Uspoređujući naše vinarije s onima u regiji, oboje sugovornika zaključuje da su hrvatske vinarije za sada lideri, ali se i vinarije u regiji vrlo brzo razvijaju, posebice u Srbiji i Makedoniji. „Imamo široku ponudu, ali ako nećemo i dalje raditi na unapređenju ponude, vinarije iz regije stići će nas i prestići“, istaknuo je Stiplošek. Treba malo više ulagati u okoliš, parkirališta…, jer sve to ulazi u vinski turizam.
Početkom rujna počinje ocjenjivanje za nagradu Bijeli grozd, jer je ideja da ljudi glasaju nakon turističke sezone, a proglašenje najboljih održat će se, najvjerojatnije kao i proteklih godina, potkraj studenoga ove godine u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Festival vinskog turizma do 1. rujna u Zagrebu
Udruga za kulturu stola G.E.T. provodi Festival vinskog turizma u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici koji traje do 1. rujna. Osmišljen je na način da se svima koji se nalaze u Zagrebu ponudi mogućnost da kroz okuse vina i hrane osjete hrvatsku enogastronomiju. Ponuda se sastoji od doručaka i plata, nazvane su po hrvatskim regijama – Istra i Kvarner, Dalmacija, Slavonija i Podunavlje i Bregovita Hrvatska, a načinjene su od autohtonih namirnica iz tih regija. Uz hranu, u ponudi su i vina iz tih regija. Kroz tzv. vinsku turu, šetnju kroz regiju i četiri različita vina i pripadajuću hranu, posjetitelji mogu osjetiti tu regiju. Postoji i šetnja kroz Hrvatsku i to kroz jela i hranu te četiri regije. Stranci su oduševljeni vinima i za sada su reakcije posjetitelja odlične. Ideja je da 2020. bude cijelo ljeto – Vinsko ljeto u Tkalčićevoj.
Jedna od manifestacija koju organiziraju su i Vinski razgovori, u kojima Tomislav Stiplošek razgovora s vinarom, a posjetitelji postavljaju pitanja i na taj se način postiže interakcija. Osnovna ideja je da se u tim razgovorima predstave neafirmirani vinari te vinari koji imaju vina koja još nisu na tržištu.
Iako takvim vinskim događanjima izostaje financijska podrška, jer institucije slabo prepoznaju takve aktivnosti, Stiplošek naglašava da im je cilj aktivno utjecati na podizanje kvalitete vina te ujedno korigirati cijene, jer „trenutačno imamo previsoke cijene vina“, zaključio je Tomislav Stiplošek u emisiji Turizam 385.