Jesmo li svjesni bitnosti strateške poslovne komunikacije za poslovni uspjeh, koliko su tvrtke i sustavi spremni na promjene, mijenjati sebe i ulagati u komunikaciju danas, kao i ulozi digitalnih alata i potencijalnih opasnosti umjetne inteligencije, uz konkretne primjere. Gdje nam je poslovna komunikacija danas, gdje će biti sutra, s obzirom na to da je sutra nikada neizvjesnije, možemo li uopće procijeniti u kojem smjeru idemo? Kakva je u svemu tome uloga EU? – bile su teme panel razgovora Quo vadis Hrvatska: Poslovna komunikacija jučer, danas, sutra, održanog u sklopu dodjele prvih nagrada za izvrsnost poslovne komunikacije.
Dugoročni cilj EPL Award, istaknuli su utemeljitelji PoslovniFM i Agencija IM&C, jest motivirati poslovne subjekte, partnere projekta i podupiratelje na promišljanje o važnosti strateške komunikacije, na njeno implementiranje u svakodnevno poslovanje, na dosljednost u njenoj primjeni te temeljem navedenog i ostvarenje očekivanih rezultata koji, suradnjom svih poslovnih dijelova i svih razina managementa i zaposlenih, ali i izgradnjom odnosa sa svim ključnim dionicima, daju očekivane rezultate.
Poslovni FM ekskluzivno, u specijalnom podcastu, donosi cjelovit panel razgovor. Cjelovit, vrlo informativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija Poslovni FM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Uz moderatorsku palicu Gordane Gelenčer, na panelu su govorili John Gašparac, partner u odjelu za reviziju i računovodstvo PwC Hrvatska, vodeći partner za PwC Slovenija, dr. sc. Ana Tkalac Verčič, redovita profesorica, Katedra za marketing, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica Sektora marketinga i korporativnih komunikacija Končara, Iva Ušćumlić, voditeljica Programa za razvoj Zaklade Solidarna i Antonija Lončar, direktorica marketinga, komunikacija i društvene odgovornosti Ericsson Nikola Tesla.
Komunikacija je puno brža, zahtjeva sve više znanja i multidisciplinarnost, a strateška komunikacijska kultura svoje temelje mora imati u jakoj i kvalitetnoj, otvorenoj internoj komunikaciji, istaknuto je među ostalim na panelu.
Komunikacija je puno brža, zahtjeva sve više znanja i multidisciplinarnost, a strateška komunikacijska kultura svoje temelje mora imati u jakoj i kvalitetnoj, otvorenoj internoj komunikaciji, istaknuto je.
Sektor komunikacije je odavno postao strateški u Ericsson Nikoli Tesli, kompaniji koja je upravo proslavila 75. godina uspješnog rada, istaknula je Antonija Lončar. Dodala je kako je komunikacija neizostavni i integralni dio provođenja i rada i u dnevnim operacijama. Posebno je izdvojila i nedavno predstavljeni vizualni identitet kompanije koji je morao voditi računa o niz karakteristika koje odlikuju ENT, a istodobno autentično komunicirati prednosti koje dopiru do svih razina.
U današnjim složenim vremenima, ističe Ana Tkalac Verčič, komunikacija se grubo može podijeliti na strateška ili nikakva. Najveću promjenu vidi u tome da su organizacije i uprave organizacija svjesne i razumiju da bez dobrih, strateških komunikacija – ne mogu dalje, odnosno nije znanost ta koja bi trebala voditi.
Jasno je i nedvosmisleno poručila kako svođenje ODNOSA s JAVNOŠĆU ili strateških komunikacija ili poslovne komunikacije samo na neke odnose s medijima ili publicitet je velika greška koju će svatko skupo platiti.
Iz perspektive nekoga tko se bavi porezom, revizijom je zapravo bolje da nismo u novinama ili vijestima, odnosno pretjerano u javnosti. Jer bi to značilo da je ‘netko zabrljao’ ili se krije skandal. No, strateška komunikacija nama kao sustavu je iznimno bitna, posebno interna i znamo zašto je važno komunicirati ljudima našu misiju. Mnoge stvari se uspješno riješe jer ljudi imaju informacije, razumiju strategiju, mogu dati svoje mišljenje i osjećaju strategiju kao svoju, kazao je John Gašparac.
Končar je nekoliko posljednjih godina itekako pokazao velike iskorake i puno otvoreniju komunikaciju prema svim dionicima. Kad govorimo o strateškom komuniciranju, prije svega jako je važno kakvu poslovnu strategiju kompanija ima, kakav je menadžment kompanije, a onda na to sve se naravno mora dobro uklopiti strateška komunikacija, jer je jako važno tko kompaniju vodi i tko su ključni komunikatori, istaknula je Vlatka Kamenić Jagodić.
Zaklade odnosno Udruge su manje možda dnevno politički aktualne, ali njihova aktivnost pokazuje, kao što je na našem primjeru, slijepe točke sustava. Naša strateška komunikacija je specifična po tome što zapravo imamo kompanije s kojima surađujemo na nekim projektima, radimo i na lokalnoj zajednici, ali i s korisnicima kroz dva fonda, jednog za žene i drugog usmjerenog pomoći djeci slabijeg imovinskog statusa, istaknula je Iva Ušćumlić. Dodaje da zapravo žongliraju s jako puno različitih strana.
Krizna komunikacija mora se planirati prije nego što se kriza dogodi, još jednom je poručila Verčič. Za to postoje protokoli, postoje sustavi. Meni je, kaže, nevjerojatno koliki broj organizacija i dalje ne vidi koliko im je bitna komunikacija jer kažu da nemaju problema. „Ako mislite da nemate problema, vjerujte mi, imate problema, a ako znate da imate problema, onda ste na dobrom putu rješenja“, kazala je. Zato je bitno o kriznoj komunikaciji razmišljati prije krize i uvijek razmišljati o tome da bez komunikacije nema ničega.
Na upit o mjerenju učinkovitosti komunikacije, Gašparac odgovara kako unutar sustava provode mjerenja kako se ljudi osjećaju, koliko su angažirani, koliko su se identificirali s misijom, jesmo li uspjeli strateški komunicirati. Može se mjeriti, ali pitanje je sada kontekst, koji je jako bitan.
Interna komunikacija je strateški bitna, u glas su na pitanje odgovorile Lončar i Kamenić Jagodić.
Otvorenost i stvaranju novih mreža i kanala komunikacije zatvorenog tipa, pokazale su se uspješnim, jer stvaraju zajednicu i povezivanje ljudi ne samo vezanih uz posao. Puno se radi na korporacijskoj klimi i kulturi, osiguravajući dvosmjernu komunikaciju, u kojoj je svatko slobodan pitati što ga zanima, a posebno je važno da bitne poslovne stvari saznaju u sustavu i od menadžmenta, a ne iz novina, kazala je Kamenić Jagodić.
Jedna od prednosti rada u ENT grupi je i činjenica da je od 3000 zaposlenih čak 96 % visokoobrazovanih, pa je uz materijalni dio, izuzetno bitan razvoj kompetencija. Jedinstveni smo i po tome što ljudi rade na razvoju najnovijih tehnologija, u međunarodnim timovima, pa je jako važno ulagati u ta znanja, pružiti mogućnosti jer to, naravno, doprinosi i osjećaju pripadnosti i ukupnog zadovoljstva ljudi. Da, kod nas je interna komunikacija jedna od temeljnih postava komunikacije, ona je kapilarna, uz korištenje svim mogućih kanala, menadžment foruma i stalnosti dvosmjerne komunikacije, kazala je Lončar.
Za sve što Zaklada čini, sve naše aktivnosti i kampanje, posebno fundraising i poticanje filantropije, što je posebna tema u Hrvatskoj, jer zapravo nemamo uopće razvijenu tu kulturu nekakvog osobnog angažmana ili korporativnog angažmana, počiva na komunikaciji. Sve se temelji na povjerenju i na integritetu i na tome da to što mi kažemo, iza čega stojimo i projekte koje provodimo, da ih doista provodimo i da nam se može vjerovati, naglašava Ušćumlić.
Urednica i voditeljica: Gordana Gelenčer, Poslovni plan Foto: PoslovniFM/EPL Award
Objavljeno 20. prosinca 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.