Čak 40 posto bačene hrane čini hrana koja je još jestiva! U Hrvatskoj se godišnje baci više od 280.000 tona hrane, što znači čak 71 kg po stanovniku. Upravo ta i takva situacija potaknula nas je na osmišljavanje aplikacije Crumbs. Umjesto da se hrana koja je još uvijek ispravna baca, može se staviti na popust dok joj ne istekne rok trajanja. Zašto to ne bismo iskoristili?, kazao je za PoslovniFM Antonio Matušan, kreator i osnivač Crumbs.hr
Riječ je o tome da zaista previše hrane bacamo, kako u kućanstvima, tako i u maloprodaji, trgovinama i pekarama. S obzirom na inflaciju i rast cijena hrane, koja je postala znatno skuplja, potrebno je pronaći rješenje kojim ćemo smanjiti bacanje hrane, a istovremeno omogućiti pristupačnije cijene. Aplikacija je trenutno prošla faze testiranja i od rujna je dostupna na Google Playu.
Korisnik treba preuzeti aplikaciju i registrirati se, nakon čega na mapi može pronaći objekte u svojoj blizini ili pregledati listu dostupnih proizvoda. Kada odabere proizvod koji želi kupiti, plati ga putem aplikacije te ga kasnije preuzima u samom objektu. Trenutno dogovaramo mogućnost dostave. Naime, neki korisnici će možda preferirati dostavu umjesto osobnog preuzimanja u trgovinama, a planiramo i tu opciju uvesti u budućnosti, nastavlja Matušan.
– Ono što trgovci oglašavaju na našoj platformi su paketi iznenađenja. Zašto baš paketi iznenađenja? Zato što trgovac često ne zna što će mu ostati na kraju radnog dana. Primjerice, pekare, koje svakodnevno imaju veliki promet, na kraju dana ostaju s proizvodima koji sutradan više nisu za prodaju. Tako pekara može u 15 sati objaviti jedan ili više paketa iznenađenja. U paketu može biti, primjerice, mješavina slanih ili slatkih proizvoda – poput peciva, kroasana, krafni ili pizza – ovisno o tome što im je ostalo tog dana. Opis će pružiti okvirnu ideju što se može očekivati, ali korisnik će saznati što je točno dobio tek kada preuzme paket. Važno je naglasiti da trgovci moraju unaprijed objaviti vrijeme preuzimanja. To ne znači da korisnik može odmah po kupnji preuzeti paket, već obično preuzimanje slijedi pred kraj radnog vremena, kada trgovci odluče što imaju viška. Oni tada objavljuju koliko paketa iznenađenja imaju i po kojoj cijeni. Uvjet je da cijena bude s 50% popusta, a trgovci također odrede točno vrijeme preuzimanja. Za sada smo dogovorili suradnju s trgovinama koje prodaju hranu, poput pekara i restorana koji nude gablece. U pregovorima smo i s cvjećarnama, voćarnama, mesnicama i ribarnicama, odnosno svim trgovinama koje raspolažu proizvodima koji imaju ograničen rok trajanja, ali su još uvijek iskoristivi te bi se inače bacili, pojašnjava Antonio Matušan. Cjelovit, vrlo informativan, autentičan i inspirativan razgovor poslušajte u streamu prvog poslovnog radija PoslovniFM, na podcast platformama Mixcloud i Spotify (u nastavku izravno linkovi) ili preuzmite za kasnije slušanje, kad god želite.
Također, i restorani su dio naše ponude, a posebno su nam zanimljivi oni koji nude gablece, jer oni unaprijed pripremaju određeni broj porcija. Naš cilj nije da potičemo stvaranje viška hrane, već da iskoristimo ono što je već pripremljeno, ali nije prodano. Restorani mogu, primjerice, pripremiti gablec iznenađenja od onoga što im je ostalo, a zatim odrediti količinu tih gableca i objaviti ih na aplikaciji.
– Trenutno imamo dogovoreno oko 40 lokacija. U procesu smo dodavanja svih partnera na platformu i dogovaramo nove suradnje s trgovcima.
– Hrana je uvijek bitna, a bacanje hrane je nažalost stalno prisutno. To je jedina stvar koja nepresušno generira otpad, no ovdje nije riječ o smeću, već o hrani koja bi postala otpad ako se ne iskoristi. Ideja je nastala iz toga. Studirao sam u Milanu, gdje sam se susreo sličnom aplikacijom koja se bavi viškom hrane koji ostaje. Iskreno, živio sam na tome jer je to često pristupačna opcija, a jedan od najvećih korisnika takvih usluga su studenti koji žele proći jeftinije.
– Kad sam se vratio u Hrvatsku početkom ove godine, na kavi s prijateljima se postavilo pitanje: “Zašto kod nas ne postoji nešto slično?” I tako smo odlučili napraviti nešto takvo i biti prvi.
-Nedavno smo stavili aplikaciju na App Store, a pravi launch planiramo kad počnemo aktivno raditi.
Nismo izmislili toplu vodu, ali donosimo nešto što do sada nije bilo dostupno u Hrvatskoj. Mislim da korisnici čekaju priliku za uštedu, što je očito velika prednost. Naravno, uvijek će biti onih skeptičnih, koji se pitaju što će dobiti i tko im što “uvaljuje”, ali takvih glasina uvijek ima. Zato ćemo se mi pobrinuti za kontrolu kvalitete i osigurati da trgovci ne nude proizvode koji su za bacanje, nego one koji su još uvijek kvalitetni, nastavlja Matušan.
– Što se tiče poslovne zajednice, interes je već velik. Ne prestaju nam zvoniti telefoni. Velike korporacije, posebno one u prehrambenoj industriji, koje imaju višak u proizvodnji, već su se javile. S druge strane, kada pričamo s manjim trgovcima – onima koji imaju jednu pekaru, restoran ili trgovinu – priča je dosta jednostavna. Kada ih pitamo žele li biti dio pokreta i na našoj platformi, odgovor je obično “da, što trebamo učiniti?”. Njih ništa ne košta, nemaju nikakve obaveze, mogu objaviti višak hrane kad god to žele, bez pritiska. Ako mjesec dana nemaju ništa za ponuditi, to je odlično, nama je čak draže. Poanta je da se radi o hrani koja bi se mogla prodati u redovnom procesu, ali u zadnjim satima dana ostaje neprodana i sutradan možda više neće biti pogodna za prodaju. Zato želimo iskoristiti taj posljednji trenutak i spasiti što više hrane.
– Za korisnike je korištenje aplikacije potpuno besplatno, bez skrivenih naknada poput “handling fee” ili nečega sličnog. Oni plaćaju samo cijenu proizvoda koja je oglašena na aplikaciji. Što se tiče poslovnih korisnika, uzimamo simboličnu proviziju kako bismo održali rad platforme i osigurali njenu održivost.
– Na temelju dogovora s trgovcima, prosječna vrijednost košarice bit će oko 5-7 eura. Primjerice, trgovci mogu ponuditi pakete iznenađenja koji vrijede 15 eura, ali ih stavljaju na popust po cijeni od 5-7 eura. To znači da će cijene biti pristupačne, a korisnici neće trošiti velike iznose, kao što se to zna dogoditi na aplikacijama za naručivanje hrane, gdje košarice mogu doseći i 50-100 eura. Ovdje su košarice male, a provizija koju uzimamo također simbolična.
– Naša primarna ciljna skupina su studenti, koji često paze na kućni budžet. Hrvatska ima oko 150.000 studenata, a samo Zagreb broji 75.000, što ih čini važnom skupinom za nas. Osim studenata, tu su i mladi profesionalci, kao i svi osviješteni potrošači koji paze na okoliš, prate Go Green trendove i žele pridonijeti smanjenju otpada. Na kraju krajeva, želimo približiti aplikaciju i umirovljenicima, koji su također ugrožena skupina. Oni često traže načine kako rastegnuti budžet do kraja mjeseca, pa im ovakva aplikacija može pomoći da povoljnije dođu do hrane. Tu očekujemo da će im unuci pomoći – instalirati aplikaciju, naručiti za njih ili, ako umirovljenici već koriste pametne telefone, olakšati im korištenje, pojašnjava.
U Milanu sam primijetio da mame često organiziraju kućni šoping preko Facebook grupa za svaki grad, a studenti traže jeftinije opcije kako bi prošli povoljnije.
– Uglavnom s našim projektom krećemo prvo u Zagrebu, a cilj nam je proširiti se po cijeloj Hrvatskoj, u svaki veći grad. Nakon toga planiramo širenje na regiju – Sloveniju, Bosnu, Srbiju i Makedoniju, kazao je Matušan na kraju razgovora za PoslovniFM. I dodao da daljnji planovi uključuju i povezivanje s proizvođačima hrane.
Autor: Boris Živković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 27. rujna 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.