U poslovnoj 2023., kada je inflacija na razini godine iznosila 8,4 posto, 2,4 postotna boda manje nego u 2022. (10,8 posto), jedni od onih koji su i dalje bili često spominjani vezano na priče o rastu cijena na tržištu nekretnina, bili su građevinari iz djelatnosti stanogradnje (od onih koji se bave projektiranjem i pripremom, do onih koji grade, te izvode završne radove).
Kroničan izostanak stambenih politika detektiran je kao jedan od važnijih faktora s negativnim efektom na rast prosječnih cijena stambenog kvadrata, a koje su u većim hrvatskim gradovima u 20 godina više nego udvostručene, od 1.300 EUR u 2004. do više od 3.000 za 2024. godinu. Također, na rast cijena značajno je utjecao interes i financijski potencijal stranih državljana. Prema istraživanjima, iako se Hrvatska nalazi u trećini zemalja s najskupljim lokacijama u EU, udio stranaca u kupnji nekretnina prije korone je iznosio 20 posto, a danas 40 posto. Iako se broj kupoprodaja smanjuje, Savjet HNB-a u svojim priopćenjima upozorava da rastu rizika (a time se utječe na vrijednosti i trendove inflacije) značajno doprinosi rast cijena stambenih nekretnina, koji je u 2023. bio znatno jači nego u drugim članicama euro područja.
S krajem travnja istekao je rok za javnu objavu financijskih izvješća za poslovnu 2023. Trenutno ih je objavilo nešto manje od 158 tisuća poslovnih subjekata (150,5 tisuća trgovačkih društava, obrta, 1,6 tisuća ustanova, 875 zadruga, 5 tisuća „velikih“ obrta i OPG-ova i slobodnih zanimanja), što je četiri tisuće više u odnosu na 2022. Prema podacima s portala InfoBiz, u 2023. osnovano je 15,2 tisuće novih poslovnih subjekata, a brisano 9,5 tisuća. Vrlo dinamično razdoblje, iz perspektive „pali – gasi“. Tek će krajem svibnja biti dostupni zbirni podaci za 2023., tako je za sada poslovanju u 2023. moguće komentirati pojedine djelatnosti na temelju zbirnih podataka za manje grupe odabranih poduzeća.
Podsjetimo prvo na nekoliko podataka i pokazatelja za 2022., za koju su za sada dostupni zadnji zbirni podaci iz javno objavljenih financijskih izvješća. Ukupno 20 tisuća poduzeća iz sektora građevinarstva s 111,6 tisuća radnika ostvarilo je 11 milijardi EUR prihoda, 7,6 posto od ukupnih prihoda svih obveznika poreza na dobit (146,1 milijardu EUR zbirno ostvarenih prihoda 154 tisuće obveznika). U petogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. prosječan godišnji rast prihoda sektora građevinarstva iznosio je 11,7 posto, gotovo jedan postotni bod više od 10,9 posto zbirno za RH. U 2022. ostvarena je neto marža profita od 3,7 posto, što je bilo gotovo identično prosječnoj marži za petogodišnje razdoblje (2018. kada je bila 3,3 posto, 2019. 3,8 posto, 2020. 2,8 posto te 2021. 5,2 posto).
Za analizu djelatnosti, po sadašnjim podacima, povučeni su i obrađeni podaci iz javno objavljenih financijskih izvješća za razdoblje 2019. – 2023. za 20, po prihodima najvećih poduzeća iz djelatnosti stanogradnje, pripremnih i završnih radova.
Ukupni prihodi odabrane grupe 20 velikih, u petogodišnjem razdoblju 2019.- 2023. prosječno su godišnje rasli 17,4 posto, a slično tome (17,8 posto) rasli su i u 2023. u odnosu na 2022. Pod utjecajem rasta cijena sirovina i materijala (u 2022. njihov je udio u poslovnim prihodima iznosio „rekordnih“ 21,4 posto, 2019. 18,2 posto, 2020. 19,7 posto, 2021. 20,9 posto), unatoč rastu prihoda, neto marža profita je pala za 1 postotni bod u odnosu na 2021. Istodobno, daljnjim rastom izlaznih cijena i padom troškova sirovina i materijala u 2023. (udio u poslovnim prihodima pao na 15,1 posto), unatoč rastu troškova rada, rast prihoda od prodaje oplemenjen je znatno višim svim vrijednostima profita na svim razinama, kao i maržama profita. Napomena da se radi o većim poslovnim subjektima koji se nisu značajnije uključivali u nisko profitabilne (zbog limitiranih cijena) projekte vezane na obnovu nakon potresa.
Kao više-manje svi poduzetnici, tako ni veliki građevinari nisu mogli ostati izuzeti od pritiska negativnih trendova s tržišta rada i inflacije (kojoj su i djelomično sami kumovali). Iz tabele koje slijedi razvidno je koliko su vrijednosti neto plaća povećane u 5 godina, u 2023. za 539 EUR u odnosu na 2019., a da je udio tih troškova u razdoblju poslije zastajanja aktivnosti u godini korona krize iz godine u godinu blago smanjivan, u značajan rast troškova agencijskih radnika.
Vrijednosti i pozitivni trendovi svih kvalitativnih pokazatelja poslovanja (likvidnost, zaduženost, aktivnost) za 20 odabranih ukazuju na visoku razinu financijskog zdravlja i značajan potencijal za daljnji rast i razvoj.
Uz više nego dobre financijske pokazatelje, ipak je evidentan jedan, ne baš zanemariv, problem koji bi taj rast mogao ugroziti, a odnosi se na malo komponentu prihoda od izvoza u prihodima od prodaje. U 2022. i 2023., s obzirom na potencijale stanogradnje na domaćem tržištu, taj je udio čak i smanjivan, s 2,7 posto za 2021., na 2,3 posot za 2022. i mizernih 1,8 posto za 2023. Iz te niske vrijednosti i udjela izvoza, a zbog ulaganja u materijalnu imovinu koja se većinom realiziraju iz uvoza, 20 odabranih zbirno su veći neto uvoznici (u 2023. negativna razlika između izvoza i uvoza iznosila je 62,7 milijuna EUR).
Imajući u vidu da je daljoj prošlosti građevinarstvo u svim svojim segmentima (niskogradnja, visokogradnja, završni radovi) predstavljalo jedan od hrvatskih gospodarskih brendova, raspolagalo izuzetnim radnim kapacitetima (broj radnika i visoka razina specifičnih kompetencija) i resursima, pitanje je da li bi se i kako u slučaju kontrakcije lokalnog tržišta nekretnina (što se realno i može očekivati), u potrazi na poslom, danas aktivni lideri u toj djelatnosti u hrvatskom vlasništvu mogli nositi s konkurencijom na tehnički – tehnološkim kompleksnijim međunarodnim investicijskim projektima u odnosu na gradnju jednostavnih objekata za stanovanje. Zaista je upitno kada se i na domaćem tržištu vidi da veće i složenije građevinske projekte danas uglavnom dobivaju poduzeća ili podružnice koje posluju u sustavu velikih međunarodnih sustava, ili strani izvođači, samostalno ili kao dominantne članice konzorcija ponuđača.
Autor analize: Nikola Nikšić
Objavljeno 22. svibnja 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.