Zagreb, 4. ožujka 2024. (GIA) – Unatoč tezi kako su trgovci u inflacijskoj i potencijalnoj recesijskoj halabuci kroz podizanje cijena ostvarili neke izuzetne profite (kao „pobjednički“ financijski sektor) i efekte većih primitaka (kao državni proračun, u „pumpanju mišića“ za izbornu godinu), grafika koja pokazuje odnose i kretanje ostvarenih prihoda, neto zarade i marže profita u razdoblju 5 godina, 2019. – 2023., to baš i ne potvrđuje. Pogotovo imajući u vidu ulazne troškove nabave prodane robe i pritisak s tržišta rada da se uslijed inflatornih pritisaka značajno korigiraju plaće i naknade radnicima, odnosno troškovi rada.
Za prvu analizu u 2024. iz javno objavljenih godišnjih financijskih izvještaja (GF) odabrali smo 10 poduzeća kojima je temeljna djelatnost trgovina funkcionalnim potrepštinama. Mješavina od 4 koji se bave trgovinom potrepština za stanovanje (IKEA, JYSK, Tedi, Harvey Norman), LPP odjećom, Douglas i Lush kozmetikom i higijenom, CCC obućom, te Mazda i P.S.C. vozilima.
Potrebno je reći i da je s današnjim danom GFI predalo nešto manje od 8 tisuća poduzeća, otprilike 5 posto od očekivanog broja koliko će biti konačno objavljenih financijskih izvještaja.
U složenim uvjetima poslovanja, opća javnost s pažnjom procjenjuje jesu li se poduzetnici kao jedan od dionika sustava ponašali ekonomski razumno i etično. Jesu li kroz pretjerano visoke cijene prema krajnjim kupcima neopravdano zaradili više nego što je trebalo, i tako narušili ravnotežu sustava, ili to isto napravili kroz preniske plaće, izostanak ulaganja, zanemarivanje istraživanja i razvoja, i slično. U 2023., kada je inflacija na razini godine iznosila 8,4 posto, 2,4 postotna boda manje nego u 2022. (10,8 posto), u nekoliko su navrata poduzetnici iz djelatnosti trgovine (pogotovo prehrambenih proizvoda) bili isticani i prozivani da neopravdano podižu cijene i time narušavaju ravnotežu eko-sustava.
Zbog toga i izbor analize te zbirnih podataka o prihodima, neto rezultatu i marži, iz tabela koje slijede, ukazujue da je u 5 vrlo različitih godina (2019. vrhunac rasta nakon prethodne krize; 2020. korona; 2021. rast cijena energenata; 2022. daljnji rast cijena i energenata i bazičnih sirovina pod utjecajem rata u Ukrajini), fizički obujam (prihodi, zarada) prosječno rastao za 12,0%, s time da je u 2023. rast prihoda od 20,1 posto (615,29 – 513,32 = 102,97 milijuna EUR ) ostvaren uz pad neto zarade gotovo u istom postotku, -19,4 posto (20,33 – 25,24 = -4,91 milijuna EUR). Takve proporcije i odstupanja dovele su do toga da je neto marža profita zbirno za odabranu grupu za 2023. ostala gotovo na razini 2022. (2,87 posto – 2,75 posto).
Hrvatima vrlo draga IKEA u 2023. ostvarila je u apsolutnoj vrijednosti najveći rast prihoda i neto zarade u odnosu na 2022., s time da se neto marža nije mijenjala. Promatrajući neto marže iz ranijih godina (2019. – 2021.) nije teško za uočiti da su u posljednje 2 godine one značajno manje. Dva najbrže rastuća trgovca, Tedi i LPP (Mohito, Reserve, Sinsay, …), brzi su rast platili padom profitabilnosti (nije neuobičajeno, važno da je planirano), tako da je LPP svoju neto maržu profita za 2023. sveo na 2,0 posot (2022. 4,6 posto), a Tedi je u 2023. je ostvario neto gubitak i negativnu maržu profita, -2,6 posto (od 17,4 posto na 2021. i 6,6 posto za 2022.). „Najljepše“ trendove rasta prihoda i profita iskazuje Jysk, koji je u 5 godina prosječni godišnji rast prihoda od 12,1 posto oplemenio s 18,4 posto prosječnog godišnjeg rasta neto profita, zadržavajući neto maržu u svim godinama promatranja oko i iznad 10 posto. Douglas (parfumerije), nakon što je „platio ceh“ korona krize (2020. negativna neto marža profita -0,2 posto), u skladu s navikama i jačanjem intenziteta potrošnje građana, u 2022. (4,3 posto) i 2023. (5,4 posto) značajno je unaprijedio neto maržu profita
Ukupni prihodi u razdoblju 2019. – 2023. s usporedbom 2023. / 2022. i prosječnim godišnjim rastom u 5 godina, u milijunima EUR
Neto rezultat 2019. – 2023. s usporedbom 2023. – 2022. i 2023. – 2019., u milijunima EUR
Neto marža u razdoblju 2019. – 2023. s usporedbom 2023. – 2022. i 2023. – 2019.
Uvid u trendove prihoda od prodaje i troškova nabave robe ukazuje da su troškovi nabave prodane robe u razdoblju od 5 godina prosječno rasli 9,6 posto, za 0,2 postotna boda više od prosječnog rasta prihoda od prodaje (9,4 posto). Najizraženija negativna razlika rasta u korist troškova nabave prodane robe bila je upravo u 2023. u odnosu na 2022. Troškovi prodane robe porasli su za 34,1 posto, a prihodi od prodaje 3,4 postotna poena manje, 30,7 posto. Uz takve proporcije, RUC je porastao značajno manje, za 25,8 posto. Promatrano kroz prizmu RUC marže, u 2023. je pala u odnosu na 2022. za 1,5 postotni bod, i tako se, nakon što je u razdoblja 2020. – 2022. bila preko 40,0 posto, približila (vratila) razini 2019. (38,6 posto).
Nakon što se iz poslovnih rashoda izuzmu troškovi nabave prodane robe čiji je udio 60-tak posto, u strukturi troškova drugi po vrijednosti i jedini po udjelu od preko 10,0 posto u poslovnim prihodima su troškovi rada (bruto plaće uvećane za doprinose na bruto plaće i naknade i potpore radnicima). Iz tabele koja slijedi nije teško za uočiti da su i radnici odabranih poduzeća iz zarade tih poduzeća dobili pristojan dio kolača.
Kada se prethodno navedenim podacima pridoda podatak da je odabrana grupa zbirno u 5 godina obračunala 29,4 milijuna EUR poreza na dobit, 21,3 posto vrijednosti bruto dobiti (137,9 milijuna EUR), te da svoje obveze prema dobavljačima podmiruju u 18 dana, da imaju negativan neto financijski dug u svih 5 godina promatranja (ne zadužuju se na lokalnom tržištu, nego troškovno puno povoljnije preko svojih matica), može se zaključiti da je ovdje itekako zadovoljeno načelo izvrsnosti (dugoročno održivo stabilno i sigurno poslovanje) koje proizlazi iz razumijevanja i uravnoteženog zadovoljenja potreba i iskorištenja mogućnosti svih dionika.
Teško da bi se moglo reći da je u ovom promatranom izdvojenom mini eko-sustavu, uvažavaju sve okolnosti (prilike i prijetnje) iz okruženja, ne samo u 2023. nego i u svim godinama promatranja, netko prošao bolje ili lošije nego je to bilo moguće uvažavajući ono što se smatra ekonomski razumnim.
Autor: Nikola Nikšić
Objavljeno 4. ožujka 2024. Sva prava pridržana PoslovniFM.