Autor: Boris Živković
Promet u gradovima ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi, oblikujući okoliš na načine koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovo fizičko i mentalno blagostanje. Naravno, niti Zagreb nije pošteđen takve problematike, kao i u mnogim drugim urbanim središtima diljem svijeta, suočavamo se s kompleksnim izazovima koji proizlaze iz povezanosti prometa i zdravlja stanovnika. Prometni zastoji i povećan broj vozila u Zagrebu pridonose visokim razinama onečišćenja zraka. Emisije dušikovih oksida i čestica iz ispušnih plinova vozila mogu imati ozbiljne posljedice na respiratorno zdravlje građana. Kvaliteta zraka u urbanim središtima, posebice duž prometnih koridora, može premašiti preporučene standarde, što predstavlja značajan rizik za stanovništvo.
Zagreb se suočava i s problemom prometne buke, posebno u gusto naseljenim dijelovima grada. Stalna izloženost buci izazvanoj prometom može dovesti do poremećaja spavanja, povećanog stresa i drugih zdravstvenih problema. Ovaj aspekt posebno pogađa one koji žive uz prometnice ili u blizini intenzivnih prometnih čvorišta. Povećan promet često rezultira većim brojem prometnih nesreća. Zagrebački prometni čvorovi, pješačke staze i biciklističke staze suočavaju se s izazovom prilagodbe rastućem broju vozila, što može rezultirati ozljedama i nesrećama, s ozbiljnim posljedicama po zdravlje građana. Gust promet i nedostatak sigurnih staza za pješake i bicikliste mogu ograničiti mogućnosti za tjelesnu aktivnost. Nedostatak prostora za šetnju i bicikliranje može poticati stanovnike na pasivnost i doprinositi problemima poput pretilosti i povezanih zdravstvenih tegoba.
Također, dugotrajni prometni zastoji u Zagrebu mogu imati negativan utjecaj na kvalitetu života građana. Gubljenje vremena u prometu ne samo da pridonosi stresu i umoru, već može i ograničiti slobodno vrijeme koje ljudi imaju na raspolaganju za obiteljske aktivnosti ili rekreaciju. Zagreb se suočava i s izazovom održivosti u prometu, s prekomjernom uporabom osobnih vozila koja koriste fosilna goriva. Održive alternative, poput razvoja javnog prijevoza, poticanja biciklizma i pješačenja, ključne su za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje građana. Rješavanje ovih izazova zahtijeva sveobuhvatne urbanističke strategije, ulaganje u održive oblike prijevoza, poboljšanje prometne infrastrukture, poticanje na korištenje javnog prijevoza te stvaranje uvjeta za sigurno pješačenje i biciklizam. Integrirane politike i suradnja između različitih sektora nužni su koraci prema stvaranju zdravijeg urbanog okoliša u Zagrebu.
Važno je naglasiti da je promet kao važan aspekt funkcioniranja prostora ključan ne samo za funkcioniranje i razvoj gospodarstva nego i zdravlja. U uvjetima u kojima ostaju stari te se pojavljuju novi izazovi, potrebno je dati odgovor na pitanje kako čim bolje odgovoriti na postojeću, ali i buduću prometnu potražnju, istovremeno uzimajući u obzir ograničenja vezana uz resurse, zaštitu okoliša i zdravlja cjelokupne populacije. Stoga je nužno planiranje razvoja prometnog sustava sukladno prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama stanovništva, uz razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, niskim emisijama CO2 i niskom emisijom buke.
Inovativne mjere za praćenje: Ekološka karta grada Zagreba
U Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, posvećenost praćenju utjecaja urbanih okoliša na zdravlje populacije predstavlja važan element njihovog djelovanja. Fokusiranje na sektor prometa unutar područja zdravstvene ekologije postaje nezaobilazno s obzirom na značajne posljedice koje promet može imati na kvalitetu zraka, posebno u kontekstu koncentracija štetnih lebdećih čestica. Kroz dugoročna ulaganja u inovativne alate, u ‘Štamparu’ aktivno rade na unapređenju sustava praćenja tzv. urbanih rizika, koristeći ih kao temelj za procjenu izloženosti, ključnu u ocjeni zdravstvenih rizika.
U NZJZ, na temelju lokalnih, nacionalnih i EU pokazatelja, polaže se velika pažnju u praćenju utjecaja iz urbanih okoliša (zraka, vode, tla, i dr.) na populacijsko zdravlje. Sektor prometa unutar djelovanja zdravstvene ekologije predstavlja jedan od značajnijih sektora, radi utjecaja prometa na parametre kvalitete zraka, posebno na koncentracije lebdećih čestica PM 2,5. U unapređenje sustava praćenja tzv. urbanih rizika pomoću inovativnih alata ulažemo višegodišnje resurse i koristimo ih kao osnovu za procjenu izloženosti koja je temelj procjene zdravstvenih rizika. Primjer istoga je web GIS alata Ekološka karta Grada Zagreba u kojoj uz ostale alate pratimo i utjecaj prometnih gužvi na kvalitetu zraka, ističe prim. dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., voditeljica Odjela za procjenu rizika NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Prometna buka nevidljivi izazov za sluh i opće zdravlje
Zdravstvene posljedice ovisne su o učestalosti i razini izlaganja populacije. Na zdravstveni ishod dodatno utječe i razina osjetljivosti pojedinca ili osjetljive podskupine radi specifične fiziologije organizma (djece, trudnica, osoba starije životne dobi). Važno je napomenuti kako razinu izloženosti onečišćenom zraku osim prometa utječu i ostale ljudske aktivnosti (industrijske, poljoprivredne, način grijanja, i dr.), te prirodni uvjeti poput meteorologije i zemljopisnog položaja.
Buka iz prometa u slučaju prekomjerne izloženosti može imati tzv. auditivni učinak ili djelovanje na organ sluha s posljedicom nagluhosti i gluhoće ili tzv. ekstrauditivni učinak ili djelovanje na cijeli organizam, radi podražaja simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava, dodaje prim. dr. sc. Matijana Jergović.
Akutne posljedice prekomjerne izloženosti mogu biti trenutne ili akutne poput: pojavnosti općih simptoma (nadražaja sluznica oka, nosa i usta, nadražaja kože, glavobolje, slabosti, varijacija krvnog tlaka) ili kronične i odgođene poput: povećane pojavnosti i smrtnosti radi srčano-krvožilnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara ili kroničnih ili zloćudnih oboljenja na razini dišnog sustava. Dodatni učinci sa socio-ekonomskim učinkom su i povećanje potrošnje lijekova, usluga zdravstvenog sustava te broja dana odsutnosti iz kolektiva.
Također, u NZJZ prepoznajemo rastući problem prekomjerne tjelesne težine i tjelesne neaktivnosti te nam je prioritet promocija zdravijih životnih odabira, uključivo tjelesne aktivnosti i korištenja održivih oblika prijevoza poput bicikliranja. U skladu s EU trendovima smanjenja utjecaja prometa na emisije štetnih tvari, očekivano je kako će prepoznate i planirane mjere i na razini grada Zagreba imati značajan doprinos na smanjene negativnih učinaka prometa na kvalitetu zraka i posredno na opće zdravlje građana.
Naša je ustanova aktivno sudjelovala i nastavit će sudjelovati u pripremama projektnih prijedloga i programa s inovativnim rješenjima za praćenje utjecaja prometa i ostalih izvora na onečišćenje zraka s predstavnicima akademske zajednice i gospodarskim sektorom, te strateških dokumenata i akcija kako bi se međusektorski smanjili negativni očekivani učinci očekivanih onečišćenja okoliša na najblažu mjeru.
Kroz redovne mjere zdravstvene zaštite unutar kojih i mjere prikupljanje podataka o stradalih od prometnih nesreća u Gradu Zagrebu NZJZ sudjeluje u prikupljanju podataka o epidemiologija prometnih nesreća i trendovima mortaliteta koju vodi nacionalna institucija Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kroz niz inovativnih mjera i inicijativa planiramo nastaviti doprinositi u smanjenju utjecaja okoliša na zdravlje građana.
Strateško partnerstvo za održivu budućnost: Sudjelovanje u projektima za smanjenje negativnih utjecaja prometa
Kroz projekte sufinanciranje s lokalne i EU razine provodimo i nastavit ćemo provedbu unapređenja digitalizacije prikupljanja podataka o prometnim i ostalim pokazateljima kvalitete zraka, kako bismo što učinkovitije i ciljanije mogli pratiti utjecaj urbanog i regionalnog prometa na zdravlje stanovnika Zagreba, te predlagati mjere.
U nadolazećem razdoblju, jedan od prioriteta vezano za onečišćenja zraka u kojem značajnu ulogu ima promet, bit će nastavak rada na sustavu predviđanja kretanja onečišćenja zraka i izdavanja pravovremenih preventivnih preporuka o utjecaju na zdravlje prema donositeljima odluka i javnosti u skladu s najavljenim sniženjem dozvoljenih razina onečišćujućih tvari u vanjskom zraku sukladno Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu iz 2022. godine.
Kao i vezano za ostale teme iz područja utjecaja iz okoliša na zdravlje, ako jedan od dionika kontinuirano promoviramo popularizaciju znanosti međusektorskih tema pripremom lakorazumljivih poruka za javnost. Prednost dajemo komunikaciji kroz preventivne kampanje i edukativne materijale poput infografika, animacija, edukativnih videa i dr.
Trajno sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Programu mjera zdravstvene zaštite provodimo i predlažemo unapređenja mjera zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka, provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba, otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, mjere za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa, mjere vezane za zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva, te posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života i osiguravanje cjelovite preventivne zdravstvene zaštite djece i mladeži.
NZJZ vidi svoju ulogu u nastavku sudjelovanja u razvoju alata za prikupljanje pokazatelja iz sektora s mogućim utjecajima na okoliš, uključivo i prometa, provedbi terenskih i laboratorijskih mjerenja mogućih onečišćenja u urbanom okolišu tijekom redovnih i izvanrednih situacija, obradi prikupljenih podataka te procjeni i komunikaciji utjecaja i rizika za zdravlje i optimalnih preventivnih mjera u suradnji s ostalim sektorima, zaključila je prim. dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., voditeljica Odjela za procjenu rizika NZJZ „Dr. Andrija Štampar.
Foto: Škola Narodnog zdravlja Andrija Štampar
Objavljeno 29. prosinca 2023. u sklopu projekta Quo vadis Zagreb – postoji li spremnost za odmak od automobilske ovisnosti?, u partnerstvu sa Gradom Zagrebom. #5