Zagreb, 27. prosinca 2022. (GIA) – Po podacima iz dokumenta Analize poduzetničkih zona u Primorsko-goranskoj županiji i prijedlog razvoja malih poslovnih zona u razdoblju 2019. – 2021. godine, koji je izradila Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, na području Županije u 2018. evidentirano je 116 poduzetničkih zona, od kojih je 50 aktivno, a čak 66 ih je izvan funkcije. Malih poduzetničkih zona je 30, od toga je aktivnih 24, dok je od 84 mikro poduzetničke zone aktivno samo 26 zona. A području Županije su samo dvije velike poduzetničke zona (veće od 50 ha) od kojih je samo jedna aktivna. Srednjih zona, površine 50 – 100 ha, na području Primorsko-goranske županije nema.
Ukupna površina zona na području Primorsko-goranske županije iznosi 1435,41 ha, od čega je 1006,52 ha u funkciji dok je 428,89 ha izvan funkcije. Gotovo pola površine koja je u funkciji zauzima Poslovno-proizvodna zona Kukuljanovo s 483,1 ha.
U odnosu na ukupnu površinu zona vidljivo je da su gotovo dvije trećine površine zona u funkciji. Neaktivne zone obuhvaćaju površinu od ukupno 422,70 ha. Od tih 66 neaktivnih zona dvadesetak ih je u određenoj fazi pripreme projektne dokumentacije ili određenoj fazi izgradnje.
Najveći broj poduzetničkih zona, njih 60, formiran je u Priobalju. U tom području koncentriran je i najveći broj gospodarskih subjekata, pa su potrebe za infrastrukturom i prostorom veće, tumače u županijskom odjelu za gospodarstvo. U funkciji je 26 zona. Na otocima su ukupno 22 poduzetničke zone, a aktivno ih je deset, dok su na području Gorskog kotara formirane 34 poduzetničke zone, od toga je 14 aktivnih. U Gorskom kotaru postoje i tri aktivne poduzetničke zone u privatnom vlasništvu.
Prema površini, 75 posto aktivnih zona u Primorsko-goranskoj županiji nalazi se u Priobalju, 11 posto na Otocima i 14 posto u Gorskom kotaru. Od aktivnih zona u Primorsko-goranskoj županiji svega osam zona ima popunjenost površine veću od 66 posto, 13 zona ima popunjenost površine veću od 33 posto, te 13 zona ima popunjenost površine manju od 33 posto.
Najveća je koncentracija gospodarskih subjekata (69%) i zaposlenih (70%) u zonama smještenima u Priobalju, zatim na Otocima. Prosječan broj gospodarskih subjekata po poslovnoj zoni najveći je u Priobalju (12,3), i to zbog Industrijske zone Kukuljanovo koja značajno podiže prosječan broj gospodarskih subjekata u tom području. Na Otocima je u prosjeku 9,3 gospodarskih subjekata po zoni, a u Gorskom kotaru 3,5. Prosječna je površina koju koristi gospodarski subjekt u rasponu između 1,2 ha na otocima do 2,9 ha u Gorskom kotaru.
U Primorsko-goranskoj županiji prevladavaju mikro poduzetničke zone od lokalnog značaja, dok prema djelatnosti prevladavaju zone mješovitog tipa. Uz proizvodna oduzeća u zonama su smještena poduzeća koja pružaju razne usluge: servis, računalna djelatnost, građevinarstvo, grafičke usluge, distribucija, skladištenje, veletrgovina, transport, logistički centri i drugo. Odabir djelatnosti koja će se obavljati u zoni u ovlasti je jedinica lokalne samouprave.
Primorsko-goranska županija je među najrazvijenijim županijama u Republici Hrvatskoj. Ističe se po koncentraciji gospodarske infrastrukture i gospodarskih djelatnosti: od Luke Rijeka, rafinerije nafte, brodogradilišta, naftnog i plinskog terminala do građevinskih tvrtki, brodara, drvne i farmaceutske industrije, turizma…
Prema posljednjim javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji iznosio je 111.413 kune (14.797 eura), što je za oko 20,6 posto više od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Po tom je kriteriju Primorska-goranska županija treća u Hrvatskoj, iza Grada Zagreba (170.882 kn) i Istarske županije (117.231 kn).
Ukupno je u 2018. u Primorsko-goranskoj županiji ostvaren BDP u visini 32,15 milijardi kuna (4,27 mlrd eura), što čini oko 8,3 posto u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske, odnosno oko 25,8 posto u BDP-u Jadranske Hrvatske. Među županijama Jadranske Hrvatske Primorsko-goranska županija se po visini BDP-a u 2018. nalazi na drugom mjestu, iza Splitsko-dalmatinske županije.
U 2021. poduzetnici Primorsko-goranske županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 45,8 milijardi kuna (22,8% više u odnosu na 2020.), rashodi su im iznosili 43,3 milijarde kuna (18,1% više), dobit razdoblja 3,2 milijarde kuna (52,9% više), a gubitak razdoblja smanjen je za 584,3 milijuna kuna (35,1% manje). Neto dobit gotovo je pet puta veća u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 2,2 milijarde kuna. Prosječna mjesečna neto obračunata plaća iznosila je 6060 kuna, što je 5,8 posto više u odnosu na 2020. godinu.
Primorsko-goranska županija na četvrtom je mjestu po broju poduzetnika, prema broju zaposlenih kod poduzetnika, dobiti razdoblja te prema iskazanim ukupnim prihodima i neto dobiti. Prema produktivnosti rada mjerenom odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih Primorsko-goranska županija na 6. je mjestu, prema produktivnosti mjerenom omjerom neto dobiti i broja zaposlenih na 10., a po ekonomičnosti poslovanja na 15. mjestu među svim županijama.
Struktura gospodarstva Županije promatrana prema udjelima pojedinih djelatnosti u ukupnim prihodima pokazuje usmjerenost gospodarstva na uslužne djelatnosti, no Mladen Brajan, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, ističe da Županija ima veoma jaku tradiciju i izražene prednosti u industrijskoj proizvodnji.
“Promjene u strukturi županijskoga gospodarstva su vidljive, tako da u planiranju poslovnih zona treba uvažiti činjenicu da u županijskome gospodarstvu, s više od 70 posto, prevladavaju uslužne djelatnosti, a industrijska proizvodnja čini oko 20 posto”, kaže Brajan. “Ulažu se napori kako bi se poslovne zone i njihova infrastruktura formirale tako da i uslužnom sektoru poslovanje u poduzetničkim zonama bude privlačno, osobito u nišama više dodane vrijednosti.”
4,2 posto poduzeća u Županiji posluje u poduzetničkim zonama
Značenje poduzetničkih zona za Primorsko-goransku županiju je veliko budući da oko 4,2 posto ukupnog broja gospodarskih subjekata u Županiji posluje u poduzetničkim zonama, ističe (privremeni) pročelnik Brajan. Ako se promatra broj zaposlenih, udio je dvosruko veći, 8,4 posto. Ukupno je u poslovnim zonama u 2019. bilo zaposleno 7548 ljudi u 461 poslovnom subjektu. Najviše zaposlenih, oko četiri tisuće, ima Grad Bakar u kojem djeluje i najveća zona sa 180 poslovnih subjekata. Općina Matulji u svojim poduzetničkm zonama ima 502 zaposlena u 18 poslovnih subjekata.
“Ključni problemi poduzetničkih zona su višestruki. Broj registriranih poslovnih subjekata koji svoje poslovanje realiziraju kroz poduzetničke zone relativno je nizak. Ako se sagleda struktura vlasništva poduzetničkih zona, vidljivo je da je većina zona u mješovitome vlasništvu: dio je u privatnom vlasništvu, a dio u javnom (gradsko, općinsko ili državno zemljište)”, razlaže Brajan, “Struktura vlasništva, nedovoljna opremljenost zona i administrativne barijere prepoznaju se kao čimbenici koji otežavaju potencijalna ulaganja. Nadalje, postoje problemi i s upravljanjem. Većina je poduzetničkih zona pod upravom lokalne samouprave ili čak nisu postavljeni upravitelji. Kada zonom upravlja lokalna samouprava, poslovima upravljanja bave se zaposlenici koji imaju i drugaU Primorsko-goranskoj županiji prevladavaju mikro poduzetničke zone od lokalnog značaja, dok prema djelatnosti prevladavaju zone mješovitog tipa. Uz proizvodna poduzeća u zonama su smještena poduzeća koja pružaju razne usluge: servis, računalna djelatnost, građevinarstvo, grafičke usluge, distribucija, skladištenje, veletrgovina, transport, logistički centri i drugo. Odabir djelatnosti koja će se obavljati u zoni u ovlasti je jedinica lokalne samouprave.
Značenje poduzetničkih zona za Primorsko-goransku županiju je veliko budući da oko 4,2 posto ukupnog broja gospodarskih subjekata u Županiji posluje u poduzetničkim zonama, ističe (privremeni) pročelnik Brajan. Ako se promatra broj zaposlenih, udio je dvostruko veći, 8,4 posto. Ukupno je u poslovnim zonama u 2019. bilo zaposleno 7548 ljudi u 461 poslovnom subjektu. Najviše zaposlenih, oko četiri tisuće, ima Grad Bakar u kojem djeluje i najveća zona sa 180 poslovnih subjekata. Općina Matulji u svojim poduzetničkim zonama ima 502 zaposlena u 18 poslovnih subjekata.
“Ključni problemi poduzetničkih zona su višestruki. Broj registriranih poslovnih subjekata koji svoje poslovanje realiziraju kroz poduzetničke zone relativno je nizak. Ako se sagleda struktura vlasništva poduzetničkih zona, vidljivo je da je većina zona u mješovitome vlasništvu: dio je u privatnom vlasništvu, a dio u javnom (gradsko, općinsko ili državno zemljište)”, razlaže Brajan, “Struktura vlasništva, nedovoljna opremljenost zona i administrativne barijere prepoznaju se kao čimbenici koji otežavaju potencijalna ulaganja. Nadalje, postoje problemi i s upravljanjem. Većina je poduzetničkih zona pod upravom lokalne samouprave ili čak nisu postavljeni upravitelji. Kada zonom upravlja lokalna samouprava, poslovima upravljanja bave se zaposlenici koji imaju i druga poslovna zaduženja osim ovih. Moguće je zaključiti kako bi se unapređenjem poslovanja poduzetničkih zona riješio problem nedovoljne popunjenosti.” poslovna zaduženja osim ovih. Moguće je zaključiti kako bi se unapređenjem poslovanja poduzetničkih zona riješio problem nedovoljne popunjenosti.”
Poduzetnička zona Bakar – Industrijska zona Kukuljanovo
Industrijska zona na području Kukuljanova prostire se na 500 ha i najveća je aktivna poduzetnička zona u Primorsko-goranskoj županiji. U zoni posluje oko dvjesto poslovnih subjekata, s približno 5100 zaposlenih. Zona je podijeljena na dvije cjeline: Radnu zonu Kukuljanovo i neaktivni dio zone površine oko 100 ha.
Riječ je o najatraktivnijoj i najopremljenijoj poduzetničkoj zoni u Primorsko-goranskoj županiji. Aduti koji privlače investitore su geostrateški položaj i kvalitetna prometna povezanost – blizina riječke luke i autoceste – ali i niz usluga koje su na raspolaganju potencijalnim ulagačima (autobusna linija, benzinska postaja, carinski i robni terminali, osiguravajuća društva, policijska postaja, špediteri, parkirališta, lučka skladišta, trgovački centri, restorani, bankomati, hladnjače i druga infrastruktura). Popunjeno je više od 73,66 posto površine zone.
U zoni se nalazi Terminal Škrljevo Luke Rijeka koji ima status slobodne carinske zone. Prostire se na 440 tisuća četvornih metara, a namijenjen je za manipulaciju i skladištenje kontejnera, rasutih tereta i drva.
U protekle četiri godine u zoni je pokrenuto 47 investicija. Izgrađeno je dvadeset novih gospodarskih objekata, desetak ih se gradi, a nekoliko ih je u pripremi. Među investitorima je Hrvatska pošta koja je sredinom ožujka otvorila je novi logističko-distributivni centar vrijedan 60 milijuna kuna i u kojem je zaposleno oko tristo ljudi. Ukupna vrijednost svih pokrenutih investicija iznosi oko 1,8 milijardi kuna, a nove investicije trebale bi donijeti oko tisuću novih radnih mjesta.
Kao nova imena u poduzetničkoj zoni Bakar najavljeni su Intereuropa, Jadroagent, Volvo, Scania, Mersck, Depolink, JGL, LogExspert Three, Trans East Servis, Brodoremont Punat, Manšped, Ferotehna, Elgrad, Iverpan…
Jedna od najvećih investicija je glavni logistički i distributivni centar trgovačkog lanca Plodine koji će se prostirati na 160 tisuća četvornih metara, a zaposlit će dvjesto radnika. Početkom prosinca tvrtka Log Expert Three d.o.o. iz Zagreba
također je počela gradnju logističko distributivnog centra.
Na natječaj raspisan za osam novih platoa, koji se upravo završavaju, javilo se čak šesnaest novih tvrtki, što potvrđuje da strategija Grada Bakra i plansko promišljanje daju rezultate, ističe gradonačelnik Tomislav Klarić.
Grad Bakar ulaže u uređenje infrastrukture, sređivanje katastra, a investitorima nudi niz pogodnosti. Za realizaciju projekta Gospodarsko središte Hrvatskog primorja Grad je dobio gotovo deset milijuna kuna bespovratnih sredstava, a iz gradskog proračuna uloženo je još šesnaest milijuna kuna.
Grad je sanirao prometnice i sustav oborinske odvodnje u istočnom dijelu zone. Ukupna vrijednost radova iznosila je 4,03 milijuna kuna, a izvođač radova bila je tvrtka Ceste Rijeka. Nedavno je započela rekonstrukcija raskrižja u samom središtu zone, ispred sjevernog ulaza u trgovački centar Pevex. Postojeće četverokrako raskrižje preuredit će se u raskrižje s kružnim tokom (rotorom).
Planom ukupnog razvoja Grada Bakra izrađena je strategija daljnjeg razvoja poduzetničke zone na Kukuljanovu. Od preostalih 100 ha neiskorištenog zemljišta, u fazi je izgradnja potrebne infrastrukture za aktiviranje raspoloživih 250.000 četvornih metara (četvrtina neiskorištenog zemljišta). Dio sredstava osiguran je kroz projekte sufinancirane iz fondova Europske unije.
“Pronalazimo investitore i očekujemo da ćemo za godinu dana imati znatan broj investitora za tu, kako je zovemo, treću zonu”, rekao je gradonačelnik Klarić na sjednici Gradskog vijeća.
Radna zona K-1 Marinići
Radna zona K-1 Marinići locirana je na južnom dijelu Općine Viškovo. Riječ je o maloj zoni, površina 27,84 ha. Namjena zone je proizvodno-poslovna te se u njoj mogu graditi građevine proizvodne i poslovne namjene: obrtničke i zanatske proizvodne građevine za djelatnost manjeg opsega bez negativnih utjecaja na okoliš, servisne radionice, skladišta u sklopu pojedine proizvodne namjene, trgovačko-ugostiteljske građevine kao prateći sadržaji zone, poslovne, upravne i uredske građevine, veleprodajne i maloprodajne trgovine, distributivni centri, izložbeno-prodajni saloni i trgovački kompleksi, trgovački centri, skladišta, komunalno-servisni i uslužni sadržaji i ostalo.
U radnoj zoni je većim dijelom izgrađena energetska, prometna, komunalna i komunikacijska infrastruktura, ali ta infrastruktura ne zadovoljava današnje standarde i potrebe postojećih poduzetnika i potencijalnih investitora te su nužne promjene u postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. U neizgrađenom dijelu zone gradit će se prometna i prateća infrastruktura.
Poduzetničke potporne institucije
Osim poslovnih zona poduzetnicima su na raspolaganju poduzetničke potporne institucije: Riječka razvojna agencija PORIN d.o.o., Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o., Regionalna energetska agencija Kvarner, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, STARTUP Inkubator Rijeka, Poduzetnički centar VINODOL d.o.o., Step Ri zdravstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o., Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Centar za inovacije i poduzetništvo d.o.o. i Mediteransko edukacijski komorski centar inovacija d.o.o.
Pojedine institucije registrirane su kao društva ograničene odgovornosti, a neke imaju i drugačiju pravnu formu. Područje Županije dobro je pokriveno poduzetničkim potpornim institucijama u pogledu različitih vrsta, sektorskih usmjerenja, pa i njihove prostorne distribucije. Upravo zbog te činjenice pokriva se širok raspon potreba u poduzetništvu i omogućena je podrška različitim tipovima korisnika, a to su poduzetnici početnici, aktivni poduzetnici, fizičke osobe znanstvenici i inovatori.
Autor: Tihomir Dokonal
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 27. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM