Na području Istarske županije postoje 34 poslovne zone: 22 su aktivne, a 12 ih je neaktivno. Ukupna površina zona je 1200 hektara, a najveće među njima su zona Tison u Vodnjanu s 350 hektara i zona Pićan Jug sa 117 hektara. U zonama prevladavaju proizvodne djelatnosti, trgovina na malo, skladištenje te uslužne djelatnosti, kažu u Županiji. Broj poduzetnika koji posluju u pojedinoj zoni varira, a maksimalno ih je 25. Najveći broj zaposlenih, njih preko 700, je u zoni Vidal koja se nalazi na području grada Novigrada.
Većina aktivnih zona ima više od 50 posto prostora za investiranje, pa se ni u jednoj poslovnoj zoni nije javljala potreba za proširenjem. Izgledniji je razvoj postojećih zona u trenutnim kapacitetima, u skladu s ciljevima koji će se definirati Planom razvoja poslovnih zona Istarske županije čija je izrada u tijeku.
A za bolje shvaćanje cijelog prostora pogledajmo i krovne podatke istarskog gospodarstva.
Istarska županija je, po podacima Fine, treća po broju poduzetnika, na petom mjestu je po broju zaposlenih i ukupnim prihodima, dok je na šestom mjestu prema neto dobiti. Na sedmom je mjestu prema produktivnosti rada mjerenom odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, na osmom prema ekonomičnosti poslovanja, a na devetom mjestu prema produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih.
U 2021. u Istarskoj županiji djelovalo je 11.785 poduzetnika s 51.306 zaposlenih, što je u odnosu na 2020. godinu 5,6 posto odnosno 2703 zaposlena više. U 2021. godini poduzetnici Istarske županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 37 milijardi kuna (+29,3%), ukupne rashode od 34,8 milijardi kuna (+20,6%), uz neto dobit od 1,8 milijardi kuna.
Istarsko gospodarstvo je raznoliko: razvijena je prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, ribarstvo i uzgoj ribe, poljoprivreda i transport. U području industrije razvijena je brodogradnja, proizvodnja građevinskog materijala (vapno, cement, cigla, kamen), duhanskih proizvoda, namještaja, električnih strojeva i uređaja, dijelova za automobilsku industriju, stakla, obrada metala, plastike, drva, tekstila i proizvodnja hrane.
Županija sustavno ulaže u izgradnju poduzetničke infrastrukture putem programa sufinanciranja, poticajnog kreditiranja, osnivanja potpornih institucija, izgradnje i opremanja poslovnih zona, promocije i edukacije. Zahvaljujući strateškom zemljopisnom položaju i dobroj prometnoj povezanosti, očuvanim prirodnim bogatstvima stabilnoj regionalnoj politici i suradnji s regijama u inozemstvu, Istra je zanimljiva i stranim investitorima.
“Mali i srednji poduzetnici ključni su nositelji napretka naše regije. Njih vidimo kao temelj stabilnosti Istre i u tom je smislu važan daljnji razvoj postojećih poduzetničkih zona. Cilj nam je nastaviti jačati poduzetničku klimu, a ujedno stvarati mjesta novih vrijednosti za sve naše poduzetnike, posebice početnike”, kaže istarski župan Boris Miletić.
“Istarska županija ima 34 poslovne zone od kojih je 15 proglašeno strateškim zonama. Planom razvoja će se definirati postojeće stanje poslovnih zona, ustanoviti potrebe tržišta, definirati vizija te smjernice za razvoj poslovnih zona kao i pogodnosti koje će pružati u cilju razvoja poduzetništva. Razvojem poslovnih zona stvorit će se bolji uvjeti za nesmetanu gospodarsku aktivnost poduzetnika, omogućit će im se da prilikom novih investicija koriste povlastice čime će se doprinijeti povoljnijem poslovanju u poslovnoj zoni, a posljedično tome i povećanju konkurentnosti poduzetnika, stvaranju mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te porastu proizvodnje i izvoza”, tumači župan.
Olakšice na koje poduzetnici mogu računati su smanjenje komunalnih doprinosa, obročno plaćanje, niže cijene otkupa građevinskog zemljišta, poticaji za pripremu EU projekata na području zona te potpore za jačanje poduzetništva žena i osoba u ranjivim skupinama.
Većina projekata koja je planirana u zonama tiče se razvoja komunalne i prometne infrastrukture.
Prema broju zaposlenih i poslovnim subjektima koji posluju na području zone, ističu se poslovne zone Buje, Vinež, Vidal i Galižana.
Poslovne zone Galižana i Vodnjan sjever (Vodnjan)
Na području Vodnjana su dvije poslovne zone: Galižana, koja raspolaže sa 70 hektara uz popunjenost od oko 70 posto, i upala manja zona Vodnjan sjever, površine 35 hektara uz popunjenost od oko 40 posto. U Galižani su se smjestile 32 tvrtke s oko 320 zaposlenika, dok je u zoni Vodnjan sjever svega osam tvrtki. Obje zone evidentirane su u Javnom registru poduzetničke infrastrukture JRPI, što je uvjet za apliciranje na fondove.
Industrijska zona Galižana jedna je od opremljenijih i većih u Istri, a zbog blizine Pule gravitiraju joj mnogi poduzetnici iz susjedstva. U Gradu Vodnjanu-Dignanu ističu kako je to rezultat dugoročnog ulaganja grada u razvoj komunalne infrastrukture.
“U posljednje vrijeme provedena su i dva EU projekta: Industrijsku zona Galižana – Prometnice s komunalnom infrastrukturom i Prometnica-cesta 2 u građevinskom području gospodarske namjene Vodnjan-sjever. Zahvaljujući ovim projektima čija ukupna vrijednost premašuje 10 milijuna kuna u dijelovima poslovnih zone izgrađene su fekalna i oborinska kanalizacija, elektroenergetska kanalizacija, vodovodna mreža, EKI i javna rasvjeta te kompletna prometna površina (kolnici i nogostupi).
Među tvrtkama koje posluju u dvjema vodnjanskim poslovnim zonama su Messer Croatia plin d.o.o., Strojopromet Zagreb d.o.o., obrt Galvanizacija Lovrić, Tubus d.o.o., Rector LNG, Svijet biljaka d.o.o. Italcro d.o.o., Kapeloto beton d.o.o.i Wart metal d.o.o. Riječ je o tvrtkama koje se bave proizvodnjom plastičnih masa, građevinskog materijala ili industrijskih plinova, obradom ili proizvodnjom metalnih proizvoda, trgovinom robom široke potrošnje te izvozom i supstitucijom proizvoda. Što se tiče pogodnosti, poduzetnici su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa za industrijske hale iznad 3,5 metra visine.
Interes za zonama u južnoj Istri dodatno je porastao zbog preseljenja proizvodnih pogona s područja grada Pule i okolice.
“Utjecaj poslovne zone na jedinicu lokalne uprave ogleda se kroz gradske prihode, kao što je prirez, te zapošljavanje lokalnog stanovništva u djelatnostima za koje su obučeni, a kojih ima sve manje u okruženju. Također, one su prvi pokazatelj povoljne poduzetničke klime na našem području što je vodilja novim poduzetnicima i investitorima u odabiru lokacija poslovanja”, ističu u gradskoj upravi Vodnjana.
Poslovna zona Vinež (Labin)
“Primjer naše poslovne zone možda je jedan od onih koji najbolje oslikavaju promišljanje jedne lokalne zajednice koja je kroz svega nekoliko godina uspjela iz jedne ne baš bajne situacije, koja je bila uzrokovana krizom i zatvaranjem ugljenokopa, prerasti u jedan od vodećih poslovnih centara u državi. Naime, nakon tih već spomenutih teških vremena upravo smo kroz stvaranje poslovne zone i privlačenjem investitora stvorili toliko pozitivnu poduzetničku klimu da neki od svjetski poznatih kompanija danas ne mogu svoje poslovanje zamisliti bez Labina”, ističe gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić.
“Iako smo i turističko središte, nismo kao većina priobalnih gradova fokusirani samo na to, već je industrija iznimno razvijena. Važnost toga najbolje se pokazala nedavno, kada je zbog korona krize turistički sektor minimalno funkcionirao. Vjerujem kako je upravo naša zona i primjer njenog razvijanja idealan za mnoge druge sredine u Hrvatskoj kao snažan poticaj daljnjeg razvijanja hrvatskog gospodarstva”, rekao je gradonačelnik Glavičić.
Poduzetnička zona Vinež prostire se na 18,5 hektara. U zoni nema slobodnih čestica za investiranje. Postoji još nekoliko slobodnih čestica u vlasništvu privatnih investitore na kojima još nije započela gradnja novih postrojenja. U skoroj budućnosti planira se aktivirati poduzetnička zona Ripenda Verbanci.
U Poslovnoj zoni Vinež aktivno je jedanaest tvrtki: MCZ d.o.o. Labin, Danieli Systec d.o.o. Labin, Carel Adriatic d.o.o., Novation Tech Istria d.o.o., Euronewpack Alba d.o.o., Bibetech, Linograd t.m.e.k. d.o.o. Labin, B.I.G.A. Grupa d.o.o. Labin, Komunalno društvo 1. Maj d.o.o. Labin, Karlić Gradnja d.o.o. Labin i Prima d.o.o. Labin. Jedanaest tvrtki u Poslovnoj zoni Vinež zapošljava više od 800 ljudi. Većinom se bave proizvodnim ili IT djelatnostima te u manjem obimu građevinskim i uslužnim djelatnostima.
Grad Labin godinama kontinuirano ulaže u poduzetničku zonu. Posljednja značajna investicija bila je izgradnja druge faze prometnice s pripadajućom infrastrukturom u sjevernom dijelu zone koja je završena 2021. Radovi su uključivali izgradnju cjelokupne infrastrukture, prometnice, oborinske odvodnje, vodovodne mreže, odvodnje otpadnih voda, javne rasvjete te elektroničke komunikacijske infrastrukture. Nova prometnica, izgrađena kroz dvije faze s manjim kružnim tokom na svojem kraju, omogućuje lakše i jednostavnije kretanje zonom, ali i jednostavnije spajanje na glavnu prometnicu za teretna vozila.
Potpuno razvijena infrastruktura, uz olakšice pout smanjenje komunalnog doprinosa za 50 posto, od iznimne je važnosti za privlačenje novih tvrtki u Vinež. Osim toga, Gradska uprava i njezini odjeli na raspolaganju su potencijalnim investitorima u realizaciji investicija u zoni.
Poslovna zona Stanica (Buje)
Poslovna zona Stanica raspolaže sa 146 katastarskih čestica na površini od 66,9 hektara. U zoni posluju 22 tvrtke, a značajnije među njima su Bifix d.o.o., Digitron d.o.o., Feroplast d.o.o., Brolex d.o.o., HEP d.o.o., Istra color d.o.o., Tecnoplast istra d.o.o.
Poduzetnička zona Mazurija je u pripremi, a infrastrukturno uređenje uloženo je do sada 107,84 milijuna kuna.
Županijske potpore za jačanje poduzetništva
Istarska županija kontinuirano pruža podršku jačanju poduzetništva kroz razne mjere i programe. Aktualna je kreditnu liniju „Poduzetnik Istarska županija 2020.“, koja se provodi se u suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBOR-a. Radi se o 17. kreditnoj liniji, ujedno najizdašnijoj do sada, s ukupnim kreditnim potencijalom od 410 milijuna kuna. Predaja zahtjeva maksimalno je pojednostavljena te je u organizaciji Istarske razvojne agencije omogućena digitalna predaja zahtjeva za kredit u svega par koraka.
Nadalje, tu je i podrška u vidu poduzetničke potporne infrastrukture, s naglaskom na poduzetničke inkubatore i coworking prostore u Istarskoj županiji, o kojima se informiranje provodi u koordinaciji Istarske razvojne agencije. Istarska županija osigurala je u proračunu za 2022. godinu 1,6 milijuna kuna za ulaganja u digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća te jačanje konkurentnosti i poticanje rasta malih gospodarskih subjekata u IKT sektoru. Dodjelom nepovratnih financijskih potpora malim i srednjim poduzetnicima potaknut će se njihova ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja i upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija, čime će se doprinijeti povećanju učinkovitosti njihovog poslovanja i konkurentnosti. Nadalje, želi se potaknuti razvoj inovacija i ubrzanje poslovnih procesa kroz primjenu informatičke tehnologije, razvoj novih IKT rješenja te povećanje broja gospodarskih subjekata u IKT sektoru.
Poduzetnički inkubatori
Na području Istarske županije djeluje i devet poduzetničkih inkubatora i tri coworking prostora u Buzetu, Labinu, Pazinu, Puli, Poreču, Rovinju, Vodnjanu i Barbanu, U njima je tijekom godine pružena podrška za više od 300 poduzetnika.
Istarske razvojne agencije – IDA investirala je u dva poduzetnička inkubatora za poduzetnike početnike u Puli, u kojima je tijekom godina inkubirano više od 90 tvrtki poduzetnika početnika.
Zakupnina za poslovne prostore u poduzetničkim inkubatorima je povlaštena za poduzetnike početnike; prva 3 mjeseca prostor se koristi potpuno besplatno, dok se u sljedećim razdobljima plaća povlaštena cijena zakupa ovisno o razdoblju korištenja poslovnog prostora; za prvu godinu korištenja plaća se 25 posto utvrđene cijene najma, koja ovisi o površini poslovnog prostora. U drugoj godini zakup se plaća u omjeru 50 posto ukupne utvrđene cijene, a u trećoj ugovornoj godini 75 posto utvrđenog iznosa.
U koordinaciji IDA-e, u sklopu ITU mehanizma za Urbano područje Pula, u tijeku je izgradnja i uspostave poduzetničkog centra „Coworking Pula“, čiji je cilj izgradnja i opremanje poduzetničkog centra u samom središtu Pule do jeseni 2023. godine. Radovi uključuju rekonstrukciju i prenamjenu lokacije u prostor bruto površine 1.514 m2 na četiri etaže, koji će sadržavati „open space“ prostore s radnim jedinicama za korisnike, urede, sale za sastanke, multimedijsku konferencijsku dvoranu, „networking“ zone te zonu za slobodno vrijeme.
Autor: Tihomir Dokonal Foto: Hrvatska enciklopedija-Istarska županija
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 19. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM