Zagreb, 12. prosinca 2022. (GIA) – Hrvatska je napredovala za sedam mjesta i sada se nalazi na 42. mjestu ove svjetske ljestvice, pri čemu nije popravila ključne elemente svoje konkurentnosti. Tri se komponente ocjenjuju: investicije i razvoj, privlačnost (destinacije) i spremnost.
Na području investicija i razvoja Hrvatska je najbolje ocijenjena pa se nalazi na 25. mjestu. Unutar te komponente posebno su dobro ocijenjeni segmenti: odnos broj učenika i profesora u osnovnom školstvu gdje se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu i odnos broja učenika i profesora u srednjim školama gdje smo na prvom mjestu ove svjetske ljestvice. Iako se ovaj rezultat može činiti dobrim, on zapravo govori o dodatnom povećanju neefikasnosti našeg sustava obrazovanja. Naime, OECD-ovo PISA istraživanje jasno je pokazalo kako broj učenika u razredu ne doprinosi kvaliteti obrazovanja nego najveći utjecaj na kvalitetu imaju plaće nastavnika i atraktivnost nastavničke profesije. Uz ove „dobre“ ocjene, lošiji rezultat ostvaren je u području naukovanja i stručne prakse, gdje je Hrvatska na 58. mjestu što pokazuje da i dalje nije realizirana ideja povećanja relevantnosti obrazovanja većim uključenjem poslodavaca u obrazovni proces.
Komponenta privlačnost (destinacije) stavlja Hrvatsku na ukupno 54. mjesto, pri čemu je kao jaka strana ocijenjen segment troškova života (18. mjesto), a među lošijim rezultatima pokazuje se odljev visokokvalificiranih radnika, gdje smo na 60. mjestu. Ovako loša pozicija ne treba nas pretjerano čuditi ukoliko se uzme u obzir porezni pritisak na plaće visokokvalificiranih stručnjaka koji je viši nego u usporedivim državama. Budući da Hrvatska već jest jedna od pet Europskih zemalja s najvećim nedostatkom radne snage, kako potvrđuje i „Joint Employment Report 2021“ Europske komisije i Vijeća Europe, ovako visok odljev i sve manji broj visoko kvalificiranih dovodi u pitanje održivost našeg gospodarstva.
„Demografska situacija u Hrvatskoj, ali i trendovi koji se mogu iščitati iz rezultata posljednjeg popisa stanovništva su doista zabrinjavajući. U deset godina izgubili smo desetinu stanovništva, a u proteklih 8 godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za gotovo dvadeset posto. Prijeti nam situacija u kojoj neće imati tko raditi za buduće mirovine. Zato je nužno odmah krenuti u stvaranje okvira poticajnog tržišta rada i mijenjati rigidna pravila koja tjeraju mlade ljude u konkurentnije i bogatije zemlje,“ komentiraju iz NOPK-a.
I na kraju komponenta spremnost donosi Hrvatskoj 46. mjesto, gdje nam je jaka strana broj diplomiranih osoba na području ICT-a, inženjerstva, matematike i prirodnih znanosti (13. mjesto), dok su lošije ocijenjeni segmenti dostupnosti obučenih radnika i međunarodno iskustvo višeg managementa, gdje se Hrvatska nalazi na 57. mjestu. Nažalost, iako se naš broj STEM diplomanata čini značajan i dobar, on je nedovoljan za daljnji razvoj našeg ICT sektora, ali i ukupnog gospodarstva. Naime, uz navedene brojeve diplomanata koji su razmjerno dobri, Hrvatska je u 2021 godini prema Eurostat podacima izgubila čak 1700 IT profesionalaca što je čini drugom najviše pogođenom članicom EU nakon Islanda.
„Kao jednu od mjera kojom možemo značajno utjecati na prevladavanje izazova s kojima se hrvatsko tržište rada danas susreće Nacionalni odbor za produktivnost i konkurentnost predlaže internacionalizaciju visokog obrazovanja te reformu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja što mora biti praćeno povećanjem plaća onima koji ostanu u sustavu. Neophodno je više se otvoriti stranim studentima koji će u Hrvatsku doći radi stjecanja diplome, koji će se tijekom studiranja uklopiti u lokalnu zajednicu i steći potrebna znanja i vještine te ostati raditi u Hrvatskoj nakon studija, sve kako bi se nadomjestio manjak domaće visokokvalificirane radne snage.“
Hrvatska želi iskoristiti potencijale i snage digitalizacije kako bi se transformirala u naprednu demokraciju, učinkovitih javnih usluga s rastućim gospodarstvom i visokom kvalitetom života zaključuju u NOPK-u.
Izvor: 404 agency/HUP Foto: pixabay
Objavljeno 12. prosinca 2022.