Konkurentnost nacionalnog gospodarstva je dinamična kategorija, izložena stalnim promjenama u gospodarstvu. Ona je također i ključan pokretač prosperiteta, porasta blagostanja i životnog standarda građana. Stoga na promicanje konkurentnosti gospodarstva u Hrvatskoj treba gledati kao jedinstvenu priliku, a u tom su svjetlu upravo poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije od ključnog značaja za razvoj poduzetništva i gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Teorija kaže da su u poduzetničkim zonama na jednom mjestu stvoreni svi preduvjeti za nesmetani rad poduzetnika. Nažalost, to u praksi baš i nije tako, a broj predviđenih poduzetničkih zona je puno veći od njenog stvarnog broja, odnosno poduzetnička se aktivnost odvija u znatno manjem broju zona. Naravno, situacija diljem Hrvatske niti približno nije ista. Sjeverozapadna Hrvatska je svakako najuspješnija regija, a u tu se sliku zorno uklapa i Međimurska županija.
Na području Međimurske županije dosad je osnovano šezdesetak poslovnih zona odlukom nadležnoga tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave koji zauzimaju ukupno površinu od oko 11.000 četvornih metara. Ono što je najbolje je to da je većina tih zona danas aktivna. Sve zone su u neposrednoj blizini magistralnih prometnih pravaca te su u potpunosti ili djelomično opremljene infrastrukturom, što ubrzava prihvat investitora.
Kako doznajemo iz Međimurske županije, najveće poduzetničke zone su Poslovni park Međimurje (u vlasništvu Međimurske županije), Privredna zona Nedelišće, Industrijska zona Sjever u Prelogu i Industrijska zona Sjever u Donjem Kraljevcu.
Sama izgradnja poduzetničkih zona utvrđena je u prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave s područja županije. Zemljište predviđeno za poduzetničke zone na području Županije odnosi se na zemljište u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republike Hrvatske i zemljište u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.
Glavni izvor financiranja izgradnje osnovne infrastrukture u zonama u proteklom razdoblju je bio Operativni program konkurentnost i kohezija.
Jedinice regionalne (lokalne) samouprave potiču poduzetnike na ulaganje smanjenjem cijena zemljišta, pogodnostima u vidu djelomičnih ili potpunih oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, komunalne naknade i poreza na tvrtku kroz određeno razdoblje, odnosno na obročno plaćanje i odgodu plaćanja navedenih naknada, posebno napominju iz Međimurske županije.
Ustrojenjem Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI) koju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uspostavljena je integrirana elektronička baza podataka subjekata poduzetničke infrastrukture, koju čine registar poduzetničkih zona i registar poduzetničkih potpornih institucija. Registar sadrži opće podatke o subjektima poduzetničke infrastrukture, poduzetničkim zonama i poduzetničkim potpornim institucijama. Temeljem navedenog sve jedinice lokalne/područna samouprave dužne su same unositi i revidirati podatke vezane uz poslovne zone.
Također, Međimurska županija je zajedno sa Zavodom za prostorno uređenje Međimurske županije i Javnom ustanovom razvoj Međimurske županije – REDEA (koja je ujedno i regionalni koordinator izrade županijskih planova) ustrojila WebGis Preglednik s prikazom perspektivnih poduzetničkih zona Međimurske županije na prostornim planovima kao centralno mjesto za pregled i informacije za potencijalne korisnike i investitore.
Već 2010. godine izrađena je Marketinška strategija za privlačenje stranih ulaganja u Međimursku županiju. Poticajno poslovno okruženje za investicije uključuje poduzetničke potporne institucije (One stop shop za investitore, timovi za promociju ulaganja, poslovni inkubatori, specijalizirane istraživačke institucije), poslovne zone za greenfield investicije, tradiciju poduzetništva i poduzetnički mentalni sklop te učinkovitu javnu administraciju. Investicijska podrška kroz Javnu ustanovu za razvoj Međimurske županije REDEA-u uključuje informacije o mogućnostima ulaganja, gospodarskim zonama, potencijalnim lokalnim partnerima, radnoj snazi, relevantnim lokalnim i regionalnim institucijama te praćenje i pomoć nakon ulaganja (post investment care).
Gospodarstvo u županiji je izvozno orijentirano sa znatnim udjelom radno intenzivnih, niskoakumulativnih i tradicionalnih gospodarskih grana, uz razvitak djelatnosti s visokim tehnologijama. Međimurska županija kao županija razvijenoga poduzetništva i vrlo povoljnoga geografskoga položaja, koji je postavlja na sjecište mnogih važnih europskih koridora, idealna je za prihvat investicija, kako stranih tako i domaćih.
Međimurje kao TOP destinacija
Međimurje je proglašeno među top 10 malih regija budućnosti u izboru Financial Timesa – ranking fDi Intelligence’s European Cities and Regions of the Future 2022/23, kao jedno od najpogodnijih područja za uspješno poslovanje u Europi. Ovo je već četvrto priznanje koje je ovaj ugledni ekonomski časopis uručio Međimurskoj županiji u posljednjih nekoliko godina.
Međimurska županija je do sada čak tri puta rangirana u top deset regija u Europi i to: 2011. i 2019. za strategiju promicanja izravnih stranih ulaganja, 2018. za strategiju privlačenja stranih investicija i 2019. za stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnost javne uprave te visoki stupanj korištenja sredstava iz europskih fondova, napominju iz Međimurske županije.
Poslovni park Međimurje
Razvoj poduzetničke zone Poslovni park Međimurje jedan je od ključnih razvojnih ciljeva Međimurske županije. Međimurska županija nastavlja sa strateškim razvojem područja poslovne zone Poslovni park Međimurje na kojem će se narednih godina izgraditi i razviti suvremeni proizvodni pogoni i servisni centri za automobilsku industriju, e-mobilnost i visoku tehnologiju itd. Nakon revitalizacije objekata na prostoru bivše vojarne u kojima djeluju Tehnološko-inovacijski centar Međimurje sa startupovima, Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Javna ustanova za razvoj Međimurske županije – REDEA i druge potporne agencije, cilj je još više razviti poduzetničku zonu Poslovnog parka Međimurje.
Najveći strani ulagači u Međimurskoj županiji
Inozemna izravna ulaganja u Međimurskoj županiji se i dalje nastavljaju, a dolaze najviše iz Švedske, SAD-a, Austrije, Luksemburga i Njemačke.
Najznačajnija izravna strana ulaganja, na području Međimurske županije su primjeri poduzeća:
- Haix obuća (Njemačka) / OBUĆA / 1.163 zaposlena
- LPT Leggett & Platt (SAD) / ŽICE, ŽIČANE JEZGRE ZA MADRACE I STROJEVI / 367 zaposlenih
- Hilding Anders (Švedska) / MADRACI I NAMJEŠTAJ / 543 zaposlenih
- LTH Alucast (Slovenija) / DIJELOVI ZA AUTOMOBILSKU INDUSTRIJU / 222 zaposlena
- Calzedonia (Italija) / PROIZVODNJA ČARAPA / 380 zaposlenih
- CETITEC (Njemačka) / RAZVOJ SOFTVERA / 20 zaposlenih
- FRAMOS Technologies (Njemačka) / OBRADA VIZUALNIH INFORMACIJA / 62 zaposlena
LPT je osnovan 2000. godine kao sestrinska tvrtka u 100% vlasništvu multinacionalne korporacije Leggett & Platt, čije se sjedište nalazi u Carthageu, Missouri, SAD. Dio današnje proizvodnje i proizvodnog asortimana tvrtke LPT postojao je i prije osnutka same tvrtke u sastavu tvrtki Heplast d.o.o. i Hespo d.o.o. iz Hrvatske. Nakon osnivanja LPT d.o.o. s novim vlasnikom, kompletan proizvodni asortiman proširen je novim proizvodima, otvorena su mnoga nova tržišta, uložena su velika sredstva u strojeve i opremu. U proizvodnom programu opruga LPT je stekao status najvećeg Europskog proizvođača raznih vrsta opružnih jedinica za madrace i namještaj. Od samog početka poslovanja tvrtku vodi tim mladih, hrvatskih stručnjaka na čelu s Davorom Gečićem, predsjednikom Uprave tvrtke i Kristijanom Babićem, prokuristom tvrtke, koji danas upravljaju tim portfeljem tvrtke u cijeloj Europi i Aziji.
Primjeri visokotehnoloških poduzeća u Međimurju su CETITEC i FRAMOS Technologies koji su stasali u poslovnom inkubatoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TICM). Poduzeće CETITEC d.o.o. je pokrenuto 2014. godine s četvero ljudi, a trenutno imaju 20 zaposlenih s tendencijama širenja. Poduzeće se bavi razvojem komunikacijskog softvera ponajprije za njemačku autoindustriju. Dio su CETITEC grupe čiji je većinski vlasnik njemački Porsche. Surađuju i s ostalim velikim proizvođačima, no ova akvizicija od strane Porschea dodatna je potvrda njihovog dobrog smjera.
Poduzeće FRAMOS Technologies d.o.o. razvija visokotehnološke proizvode u području računalnog vida te se bave distribucijom i njegovom širokom primjenom; od industrije, medicine, znanosti, potrošačke industrije, umjetne inteligencije, digitalizacije, sportske aktivnosti i sigurnosti. Osnovano je 2001. godine kao obiteljsko poduzeće, a 2011. godine ulazi u sastav njemačke grupacije Framos GmbH. U početku su imali pet inženjera dok danas imaju 60-ak zaposlenih, s kontinuiranim trendom rasta. Planovi za razvoj su ambiciozni; uskoro kreću u gradnju suvremenog kampusa, samoodrživog objekta čija je gradnja planirana prema najvišim standardima zelene gradnje i moderne tehnologije, jedan od rijetkih takve vrste u Hrvatskoj, koji će objediniti znanje inženjera, proizvodnju, razvoj i istraživanja. Među klijentima FRAMOS-a diljem svijeta nalaze se i proizvođači luksuznih njemačkih automobila kao što su BMW, Mercedes i drugi zahtjevni klijenti. Rade na razvojnim projektima s vrhunskim svjetskim hi-tech kompanijama kao što su SONY, Leica, Nvidia i ostali.
Osim stranih ulaganja, u Međimurju postoje primjeri snažnih lokalnih investicija koje su prisutne na globalnom tržištu. Kompanija Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca vodeća je eko industrija u svijetu, a primjenom interno razvijene tehnologije komunalni otpad postaje gospodarski resurs. Čateks d.d. je jedno od najvećih tekstilnih poduzeća u regiji čiji počeci sežu u 1874. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i inovacijama, Čateks se tržišno pozicionirao kao proizvođač tehničkih tkanina i materijala specijalne namijene i veće dodane vrijednosti čiji izvoz u 2021. čini 78,5% prihoda prodaje.
Čakovec – uspješno središte županije
Kako ističe voditelj odsjeka za gospodarstvo, europske projekte i programe Grada Čakovca Slobodan Veinović, na području Grada Čakovca nalazi se pet poduzetničkih zona, od kojih su četiri aktivne. U tim zonama posluje 9 aktivnih poduzetnika i 730 zaposlenih.
Poslovni subjekti koji posluju u Zonama Grada Čakovca:
- LTH Alucast d.o.o.,
- CWS-BOCO d.o.o.,
- Kavran grupa d.o.o.,
- PLINACRO d.o.o.,
- Mikol d.o.o.,
- MIDI d.o.o.,
- Metal dekor d.o.o.,
- Horvat limarija i
- JVM Metalik d.o.o.
„Najpopularnije” ujedno i najbolje popunjene su zone s izgrađenom komunalnom i ostalom infrastrukturom, jedna zona je potpuno popunjena aktivnim i neaktivnim poduzetnicima. Od ukupnog broja sedam je poduzetnika iz područja prerađivačke industrije.
– U dvije zone propisana gospodarska namjena je proizvodna – pretežito zanatska i omogućena je gradnja poslovnih i proizvodnih pogona čiste industrije. U tri zone propisana gospodarska namjena je proizvodna – pretežito industrijska i omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju, a to uključuje industrijski i gospodarsko proizvodne pogone.
Najviše proizvođačko prerađivačkih djelatnosti odnosno poslovnih subjekata iz tog segmenta nalazi se u slijedećim zonama:
- Poslovni park Međimurje, na dijelu Gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu
- Gospodarska zona Ivanovec i
- Radna zona Martane zapad Čakovec
Nadležna ministarstva su od 2004. do danas uložila u opremanje i razvoj poduzetničkih zona u Čakovcu 10,5 milijuna kuna, olakšice koje ostvaruju poduzetnici u Zonama vezane su uz visinu iznosa komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
U Gradu Čakovcu tradicionalno, posebna se važnost pridaje razvoju poduzetništva. Tako je Industrijska zona Zapad (27,7ha), izgrađena još davnih 1970-ih godina i u potpunosti je infrastrukturno opremljena. U Zoni posluje 14 poduzetnika u proizvodnoj i uslužnoj djelatnosti. Industrijska zona Istok Čakovec (63,8 ha), izgrađena je 1981. godine i u potpunosti je infrastrukturno opremljena. U Zoni posluju Tubla d.o.o., MGP d.o.o., Trgokontakt Arno, Unimer d.d., Perutnina Ptuj PIPO d.o.o., Bioinstitut d.o.o. i Bat d.o.o, zaključuje Slobodan Veinović.
Autor: Tihomir Dokonal.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 12. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM