Razvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog gospodarstva jer se javlja potreba za razvojem dodatnih usluga za poduzetnike. Naime, paralelno s otvaranjem pogona i novim zapošljavanjem događa se ekspanzija drugih gospodarskih aktivnosti i pratećih djelatnosti – građevinarstvo, čišćenje, održavanje zelenih površina. Zagrebačka županija je zasigurno danas jedna od vodećih gospodarskih inovativnih regija u kojoj su za razliku od nekih drugih županija prepoznali mogućnosti gospodarskog razvoja kroz poduzetničke zone.
U poduzetničkim zonama Zagrebačke županije smjestile su se mnoge prepoznatljive tvrtke, kao što su Rimac automobili u Svetoj Nedelji, najveća tvornica baklava u Europi u Donjem Stupniku, dijelovi za Mercedes proizvode se u Pisarovini, te dijelovi za zrakoplove u Jakovlju. Zagrebačka županija odavno je shvatila da samo investicije mogu pospješiti razvoj i otvaranje radnih mjesta, pa su i dobar geografski položaj iskoristili kao konkurentsku prednost, te ulažu znatna sredstva u privlačenje investitora, pri čemu upravo poslovne zone čine najvažnije mjesto u kojima se nude pogodnosti ulagačima.
Autor: Tihomir Dokonal
Iz Ureda župana Zagrebačke županije dobili smo precizan podatak da na području Zagrebačke županije danas djeluju 54 poslovne zone definirane prostornim planovima (31 aktivna i 23 neaktivne). Zone se prostiru na površini od 3.036,35 hektara, a njihova veličina varira od 1 do 354 hektara. Njihova popunjenost iznosi preko 60 posto postojećeg kapaciteta aktivnih poduzetničkih zona. U poduzetničkim zonama posluje više od 300 tvrtki koje zapošljavaju preko 15.000 ljudi. Zagrebačka županija u posljednjih 10 godina uložila je gotovo 35 milijuna kuna u sufinanciranje izgradnje infrastrukture u poduzetničkim zonama na svom području.
„Najpopularnije“ zone u Zagrebačkoj županiji su one najbliže Zagrebu ili pored autoceste. Nema potpuno popunjenih zona te je mnogo onih na kojima su prodane parcele, a nije započela izgradnja. Također, postoje i zone poput onih u Pisarovini i Velikoj Gorici (Vukovinsko polje) koje su prodale većinu slobodnog zemljišta te će doći do proširenja površina predviđenih prostornim planom za zonu, navode iz Zagrebačke županije.
Najveća poduzetnička zona na području Zagrebačke županije je Gospodarska zona Jalševac u Jastrebarskom koja je ujedno i jedna je od najvećih gospodarskih zona u Hrvatskoj površine 354,3 ha u kojoj posluje tridesetak gospodarskih subjekata. S druge strane na istoku Zagrebačke županije, na području Ivanić-Grada nalaze se tri poduzetničke zone čija je ukupna površina veća od 550 ha. Također, u Zagrebačkoj županiji nalaze se 22 proizvodno-prerađivačke zone, u kojima je aktivno više od 240 trgovačkih društava. Skrećemo pozornost da većina zona ima više namjena, odnosno nisu izričito proizvodno-prerađivačke.
Trenutno na području Zagrebačke županije djeluju dva poduzetnička inkubatora. U kolovozu 2020. godine s radom je počeo Mali tehnopolis Samobor u gradu Samoboru, a u rujnu 2019. godine s radom je počeo i Modularni drvno-tehnološki poduzetnički inkubator u Ivanić-Gradu. Još je jedan inkubator manjeg kapaciteta otvoren u općini Dubravica, a u Velikoj Gorici u planu je izgradnja inkubatora čija je izgradnja predviđena 2023. godine.
Inače, Zagrebačka županija i ove je godine uputila javni poziv gradovima i općinama na svom području za dodjelu 3 milijuna kuna za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora. Također, poslovni subjekti u poduzetničkim zonama imaju olakšice vezane za lokalnu samoupravu koje se odnose na umanjenje ili oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa i/ili komunalne naknade. Ova umanjenja, koja se razlikuju od JLS, ovise o sjedištu investitora, djelatnosti, godini poslovanja (oslobađaju se plaćanja samo u prve tri godine).
Neke od tvrtki koje posluju u poduzetničkim zonama na području Zagrebačke županije su KFK, König metali, IKEA, Designer outlet Croatia, Logistički centar Kaufland, Lagermax, Distributivno-logistički centar RALU, Bajkmont, PIP, Pliva, Krka, Pfizer, Strojotehnika, Jamnica plus, Teva, DIV grupa, Končar-elektroindustrija d.d., Komfor klima d.o.o., Top glazure d.o.o., Holetić d.o.o., Mirnovec pirotehnika d.o.o., West gate shopping centar, HAMBURGER ENNS, Lagermax, Eurocablegroup, ALCA, KONZUM, BMD Stil, Kudelić, BMD LOF d.o.o., Data-Bak, te mnogi mnogi drugi. S obzirom na velike površine zona i njihovu opremljenost očekuju se nove investicije a značajan dio njih realizira se upravo u ovom trenutku. Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji trenutno gradi 200 milijuna eura vrijedan kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a Lagermax u Luki realizira novu 160 milijuna kuna vrijednu investiciju. Zahvaljujući brojnim poduzetnicima koji su na području županije odlučili smjestiti svoje proizvodne i logističko-distributivne pogone, Zagrebačka županija je u samom vrhu razvijenosti, a osim što se na njenom području proizvodi najbrži električni automobil na svijetu i dijelovi za Mercedes, od ove godine otvorenjem tvornice austrijske tvrtke FACC proizvode se i aviodijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier, doznajemo iz Poduzetničkog centra Zagrebačke županije.
Sveta Nedelja kao poduzetnički lider Zagrebačke županije
Proizvodno-prerađivačke zone s najviše poduzetnika smještene su u Svetoj Nedelji (59), Novakima (54) i zoni Jalševac (26). Dvije najuspješnije proizvodno-prerađivačke zone u zagrebačkoj županiji smještene su u Svetoj Nedjelji, to su zone Novaki i Sveta Nedelja, gdje svaka od njih ima preko 50 poduzetnika, te svaka ima preko 2.000 zaposlenih. Jedan od resursa gospodarstva u Svetoj Nedelji su 4 radne zone: Sveta Nedelja, Novaki, Rakitje i Top Kerestinec, dok su ostale manje radne zone raspoređene po naseljima. Popunjenost zona kreće se oko 70%, što otvara mogućnost za smještaj još tvrtki na području grada Svete Nedelje, doznajemo iz Upravnog odjela za gospodarstvo Svete Nedelje.
Najveća radna zona je Sveta Nedelja, površine 120 ha. Na istoku grada nalazi se radna zona Novaki i druga je radna zona po veličini. Gradnja industrijske proizvodnje predviđena je isključivo u zonama izvan naselja – industrijskoj zoni Rakitje, smještenoj na istoku grada, uz županijsku cestu te radna zona Top Kerestinec, smještena na jugoistoku grada.
Poduzetnička zona Sveta Nedelja
Slobodno za investiranje (neizgrađeno): 24%
Namjena zone: poslovna i proizvodna
Moguće djelatnosti: proizvodnja (zanatska ili industrijska), usluge, skladištenje, trgovine, servisi i sl., javne i društvene namjene (zdravstvene)
Poduzetnička zona Novaki
Slobodno za investiranje (neizgrađeno): 48%
Namjena zone: poslovna i proizvodna
Moguće djelatnosti: proizvodnja (zanatska ili industrijska), usluge, skladištenje, trgovine, servisi i druge poslovne djelatnosti
Poduzetnička zona Rakitje
Slobodno za investiranje (neizgrađeno): 14%
Namjena: poslovna i proizvodna
Moguće djelatnosti: proizvodno zanatska namjena (malo i srednje poduzetništvo), sve vrste poslovnih djelatnosti, komunalno servisne, trgovačke i uslužne namjene te manji ugostiteljsko-turistički sadržaji (hotel, motel, restoran i sl.), zdravstveni i slični prostori
Poduzetnička zona TOP Kerestinec
Slobodno za investiranje (neizgrađeno): 15%
Namjena: poslovna i proizvodna
Moguće djelatnosti: proizvodnja (zanatska ili industrijska), usluge, skladištenje, trgovine, servisi i druge poslovne djelatnosti
Prema neslužbenim informacijama, u protekle dvije godine broj poduzeća popeo se blizu 1.000.
Grad Sveta Nedelja je također poznat po tome što je ukinuo i smanjio određene nametešto poduzetnicima predstavlja znatno velike uštede, a sufinanciraju i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6%. Također, konstantno se izgrađuju dodatni pogoni te se proširuje posao, a samim time otvaraju se nova radna mjesta. Napredak je vidljiv u mnogim pokazateljima, kao što je rast broja poduzeća, padu stope nezaposlenosti te rastu prihoda i neto prosječnih plaća. Također vrijedi istaknuti da je Sveta Nedelja jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj te jedan od pionira digitalizacije. I još jedan kuriozitet, prvi su uveli mogućnost plaćanja komunalne naknade kriptovalutama.
Meridian 16 – uspješna poslovna zona i poduzetnička priča
U Zagrebačkoj županiji, točnije u okolici Grada Velika Gorica, nalazi se i poslovna zona Meridian 16 koja se prostire na površini većoj od 100ha, što ju čini jednom od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj. Zbog svoje lokacije i prometne povezanosti, kao i mnogih pogodnosti u vidu manjeg komunalnog doprinosa, komunalne naknade i sl., mnoge kompanije su istu odabrale za realizaciju svojih projekata.
Kako smo doznali od direktorice poslovne zone Meridian 16 Ivane Bakunić, razvoj zone podijeljen je na 3 faze. Prve dvije faze, koje se prostiru na oko 500.000 m2 zemljišta, su u cijelosti popunjene. U zoni već posluju ili su u fazi projektiranja i gradnje objekti za sljedeće kompanije: Atlantic Grupa, Eurospin Hrvatska, Fas Logistika, Kuehne&Nagel, Cargo partner, Elektrolux, Inter Cars, Phoenix farmacija, Also, Maersk, AGS Movers, Palco, Bertol metali, AlCu, Astreja, In Time, UPS, Tahograf, CTO, Prahir.
– Trenutno ubrzano radimo na razvoju treće faze projekta, a kako bi zona mogla prihvatiti nove investitore, navodi Ivana Bakunić.
– Vizija M16 je razviti jedinstveni koncept eko-industrijske poslovne zone temeljene na načelima zelene gradnje. Naime, poslovna zona od početka svog razvoja vođena je načelima zelene i održive gradnje jer je to strateška odluka većinskog vlasnika projekta – austrijskog investitora Teichmann & Compagnons Property Networks.
– Smatramo kako zelena gradnja nema alternativu te isti investitor sve projekte i u ostalim europskim državama razvija i gradi po tim načelima i svi su certificirani međunarodnim zelenim certifikatima (DGNB i LEED). Poslovna zona Meridian 16 je, također, dobila međunarodni DGNB zlatni certifikat te je po tome jedinstvena u Hrvatskoj – vizija nam je postati vodeća eko-industrijska zona u cijeloj regiji, odnosno mjesto gdje se susreću ekonomija i ekologija („where economy meets ecology“). Dakle, od početka planiranja sadržaja zone i smještaja budućih korisnika u zoni koriste se zelene smjernice (primjenjena je led rasvjeta, isplanirane su zelene površine, biciklističke staze, solarne elektrane itd.), a svi budući korisnici/investitori u zoni prilikom gradnje njihovih objekata obvezuju se slijediti zelene smjernice izrađene od strane renomiranih austrijskih i njemačkih stručnjaka. Investitori u zoni su jako dobro prihvatili predmetnu zelenu strategiju te ih primijenili na njihove projekte – primjerice, developer Log Expert postavljajući krovne fotonaponske panele izgradio je najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj. Nekoliko pojedinačnih objekata se, također, nalazi u fazi ishođenja međunarodnih zelenih certifikata.
– Osim na održivom razvoju zone, ubrzano radimo i na digitalizaciji iste, i to u suradnji s renomiranom njemačkom kompanijom Drees & Sommer, poznatom po radu na digitalizaciji mnogih poslovnih parkova diljem Republike Njemačke. Naša vizija je stvoriti modernu logističku zonu odnosno biti svojevrsni svjetionik logistike u Hrvatskoj („Lighthouse for Logistics“). Uz to, većinski vlasnik projekta, Dr. Richard Teichmann, na svim projektima vodi se krilaticom „better buildings for better future“.
– Poduzetnici i tvrtke dolaze u zonu jer su prepoznali sve prednosti koje ona nudi: izvrsna lokacija i prometna povezanost, dostupnost radne snage (blizina Velike Gorice, Zagreba, Siska), pripremljenost same zone (dostupna i spremna infrastruktura), brzina ishođenja potrebnih dozvola, nastavlja Bakunić.
– U zoni trenutno aktivno posluje oko desetak kompanija s ukupno oko 1.000 zaposlenih, većina poduzeća koja posluju u zoni su u stranom vlasništvu (Eurospin, Cargo partner, Kuehne&Nagel, Phoenix farmacija, Electrolux, Maersk, Palco, Inter Cars, AlCu). U zoni su većinom prisutna distribucijska skladišta međutim dosta poduzeća je preselilo i samu proizvodnju u poslovnu zonu. Najčešće korisnici dio svojih prostora koriste za skladištenje, a dio za proizvodnju.
– Grad Velika Gorica omogućila je budućim investitorima olakšice u vidu smanjenja komunalnog doprinosa. Ukoliko se isti plaća odjednom, umanjuje se za 20%. Također, ukoliko se radi o proizvodnim pogonima, umanjit će se za 50%, dok za gradnju objekta uslužne namjene i skladišta se umanjuje za 10%. Također, što se tiče komunalne naknade, Grad Velika Gorica je za proizvodne djelatnosti uveo oslobođenje odnosno umanjenje plaćanja iste, i to u prvoj godini za 100%, u drugoj godini za 50% te u trećoj godini za 25%.
– Izdvojili bi kao pozitivnu priču dolazak Atlantic Grupe u poslovnu zonu 2018.g., a kao prvog većeg korisnika u zoni. Isti su u suradnji s tvrtkom Kamgrad, Meridianom 16 te Gradom Velika Gorica u rekordnom roku realizirali svoj projekt (centralno- distribucijsko skladište za RH – na površini čestice od oko 60.000 m2) – pravomoćna lokacijska dozvola je bila izdana 13.2.2018.g., građevinska dozvola u ožujku, a dovršetak izgradnje te useljenje u studenom iste godine. Bio je to svijetli primjer suradnje investitora i lokalne samouprave te je potaknulo dolazak i ostalih investitora u poslovnu zonu. Pozitivna suradnja s lokalnom vlasti je i dalje prisutna te svi investitori imaju apsolutnu podršku pri razvoju svojih projekata.
– U narednom razdoblju u planu je gradnja dodatne prometnice s pripadajućom infrastrukturom, a čime će postati dostupno za razvoj zemljište u Fazi 3 poslovne zone. Očekujemo u narednih 2- 3 godine da će poslovna zona u cijelosti biti popunjena, zaključila je Ivana Bakunić.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Moja mala poduzetna zona, autora Tihomira Dokonala, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije, kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2022. godinu.
Objavljeno 1. prosinca 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM