Cijene energenata strelovito rastu, a Vlada je ograničila taj rast, barem kratkotrajno. Svi smo suočeni s energetskom neizvjesnošću u budućnosti. Vladinim mjerama za ograničenje rasta cijena energenata, kojima su prije svega obuhvaćeni električna energija i toplinska energija, cijene tih energenata za kućanstva bi se trebale zadržati na otprilike istim razinama kao što su sada. Cijene električne energije u odnosu na prošlu ogrjevnu sezonu će porasti za otprilike 10 posto. Što se tiče cijena prirodnog plina, one su odnosno tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom određene su još u ožujku ove godine i definirane za razdoblje nadolazeće ogrjevne sezone do 31. ožujka 2023. Taj porast cijene će biti nešto veći nego što je to slučaj kod električne energije. Riječ je o nekih tridesetak posto, ovisno o tarifnim modelima, ali to je daleko ispod sadašnjih tržišnih cijena energenata, pojasnio je u razgovoru za PoslovniFM Robert Fabek, voditelj odjela za energetsko i klimatsko planiranje Energetskog instituta Hrvoje Požar. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
– Da nije bilo odluke Vlade, povećanje cijena bilo bi kudikamo veće. Što se tiče građanstva, najbolje to možemo ilustrirati povećanjem cijena energenata na veleprodajnom tržištu. Ako je cijena električne energije prije dvije godine bila oko 40 ili 50 eura po megavatsatu, a sada iznosi preko 500 eura po megavatsatu, razvidno je kako je to povećanje od deet puta. To je stvarno enormno povećanje i to definitivno građani, a ni poduzetnici, ne bi mogli izdržati. Zbog toga je Vlada i reagirala. Kod cijena plina situacija je slična. Prije godinu i pol do dvije cijene su se kretale oko 10 /12/ 14 eura po megavatsatu, a sada su one preko 200 eura. Znači, isto povećanje od deset puta. Definitivno će te mjere pomoći prije svega građanstvu, ali i poduzetnicima, da uspiju prebroditi ovu krizu, a nadamo se da će situacija stabilizirati, ocijenio je Fabek u razgovoru s Tinom Bašićem, urednikom i voditeljem emisije Zgradonačelnik. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Na upit zašto toliko skaču cijene energenata, što je kod plina razumljivo zbog svjetske krize, ali zašto je tako i kod električne energije, Fabek odgovara kako u Hrvatskoj, što se tiče same strukture proizvodnje električne energije, velik dio dobivamo iz hidroelektrana, jedan dio iz nuklearne elektrane Krško. Isto tako u zadnjih nekoliko godina imali smo veliki porast broja vjetroelektrana, a ostatak se nadomješta prirodnim plinom. Međutim zbog čega je osim plina porasla cijena električne energije? Cijena električne energije se formira na osnovu proizvodnje iz najskuplje tehnologije. A to je u ovome trenutku prirodni plin. Dakle, električna energija proizvedena iz vjetra i vode sada se formira temeljem električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, objasnio je Fabek. Dodao je da je problem i ova sušna godina koja je uvjetovala to da hidroelektrane, pa čak i nuklearne elektrane koje trebaju visoku razinu vode u rijekama da bi se mogle imati adekvatno hlađenje, došlo je do pada proizvodnje električne energije iz tih izvora. To je isto tako utjecalo na povećanje cijena struje, naglašava.
Subvencioniranje energije nije dugoročno održivo. Riječ je o vatrogasnim mjerama koje donose sve članice EU-a i koje su morale biti donijete.
– To su izuzetno velike subvencije i one u ovakvom obujmu sigurno nisu dugoročno održive. Ovo su mjere koje su donijete za ovu ogrjevnu sezonu kako bi građani i poduzetnici što lakše prebrodili razdoblje ekstremnih cijena. Ono što građani sami mogu napraviti, to su nekakve sitne uštede energije. Prije svega znači racionalnu potrošnju energije u samom kućanstvima gdje se kreće od, rekli bismo, beznačajnih stvari. Znači da ne ostavljamo TV da radi cijeli dan ili da gasimo svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo. To su nekakve stvari koje mogu donijeti male uštede, ali s obzirom na ovu situaciju mogu smanjiti rizik od eventualnih prekida u opskrbi energijom, rekao je Fabek.
Naravno s većim ulaganjima, nastavlja Fabek, moguće je postići veće uštede. Primjerice, od zamjene svih rasvjetnih tijela (staviti led žarulje gdje god je to moguće) do zamjene uređaja koji su jako stari i neučinkoviti s uređajima visoke učinkovitosti. To sasvim sigurno može smanjiti račune. Naravno, tu su još veće investicije poput poboljšanja izolacijskih svojstava zgrade, zamjene sustava grijanja za koje znamo da su to sve ozbiljni zahvati. Eventualno se može i instalirati vlastitu proizvodnju električne energije, na primjer u zadnje vrijeme je jako veliki interes za fotonaponima na obiteljskim kućama, ustvrdit će Fabek.
– Sve to može dugoročno dovesti do smanjenja računa za energiju, ali isto tako i povećati sigurnost opskrbe. Postoje i razne subvencije za takve investicije, kaže.
Podsjetio je da je Europska unija do sada uvozila velike količine energije i ono što se sada pokazuje očitim, iako je to bilo jasno prije, došlo je na naplatu.
– Ovo je pitanje sigurnosti opskrbe energijom i vlastite proizvodnje energije. Ključ rješenja problema je prije svega u smanjenju potrošnje energije, znači smanjiti potrošnju gdje god je to moguće, bilo da se radi o sektoru zgradarstva energetskom obnovom stambenog fonda, ali i u smanjenju potrošnje u svim ostalim sektorima. Znači, riječ je povećanju energetske učinkovitosti u sektoru prometa, u industriji, u sektoru usluga. To je osnovno. Naravno paralelno s time, naglašava, treba raditi na povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
– Hrvatska proizvodi tri posto energije iz solarnih izvora. Potencijal krovova u Hrvatskoj je prilično velik i nije beznačajan. Treba li raditi velike solarne elektrane? Da, svakako, ali ono što je važno je da samo korištenjem solarne energije ili samo korištenjem vjetra ne možemo zamijeniti sva fosilna goriva. Ključno je razvijati potencijal svih obnovljivih izvora koji nam stoje na raspolaganju. Mislim i na geotermalnu energiju, na biometan koji je u Hrvatskoj prilično nerazvijen, a koji će sigurno biti potreban u nekim segmentima koje nije moguće zadovoljiti vjetrom ili suncem. Ono što treba imati na umu jest činjenica da ni vjetar ni sunce nisu stalni izvori energije. Znači kad ne puše vjetar, nema proizvodnje električne energije i u to vrijeme tu električnu energiju treba nadomjestiti iz nekog drugog izvora.
Na upit urednika da postav solara na višestambenim zgradama je gotovo pravno nemoguća misija, Fabek ističe kako postoje administrativne procedure koje sigurno koče raznorazne projekte i kada su u pitanju višestambene zgrade ili čak poslovni sektor. Međutim, na tome će se morati raditi ako želimo ostvariti i biti dio Europe i dijeliti s njima ciljeve za koje smo se opredijelili, mišljenja je.
– Pitanje skladištenja energije sve je više u fokusu. S povećanjem udjela svih obnovljivih izvora to će biti sve izraženije i to će biti jedan od velikih izazova koji će trebati savladati i s kojim će se trebati suočiti. S druge pak strane, geotermalna energija je recimo izvor koji može konstantno proizvoditi električnu energiju, kontinuirano, gotovo 365 dana u godini, dometnuo je Fabek.
– Klimatske promjene su nakon ove situacije pale u drugi plan i to prvenstveno zbog toga što u situaciji kad države nisu sigurne hoće li imati dovoljno plina i električne energije u nadolazećoj zimi, države se bave drugim problemima, a klimatske promjene nisu u fokusu – objašnjava Fabek. No, siguran je da čim se situacija stabilizira po pitanju i cijena i po pitanju sigurnosti opskrbe, da će se ponovno pitanje klimatskih ciljeva vratiti fokus u Europskoj uniji, to nije upitno.
– Povećan interes za ulaganje u obnovljive izvore koji je primjetan i u privatnom i poslovnom sektoru, nije potaknut isključivo financijskom koristi, jer ljudi su sada postali svjesni da bi se moglo dogoditi da u određenoj mjeri ili u određeno vrijeme dođe do prekida opskrbe električnom energijom, plinom ili nekim drugim energentom. Bez obzira na financijske koristi, ljudi sada postaju svjesni i koliko je zapravo sigurnost opskrbe vrlo važna, zaključio je razgovor za emisiju Zgradonačelnik Robert Fabek.
Autor: Tin Bašić Foto: Darko Buković
Emisija Zgradonačelnik: Robert Fabek pretvorena je u tekst pomoću umjetne inteligencije, korištenjem platforme Beey tvrtke NEWTON Technologies Adria d.o.o., partnera prvog poslovnog radija PoslovniFM.
Objavljeno 16. rujna 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM