Rezultati poslovanja ‘teškaša’, 76 velikih kompanija, obveznika poreza na dobit čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi, ZSE, pokazale su u prvom polugodištu 2022. ne samo oporavak nego i snažan skok poslovanja – zbirno su sve te kompanije ostvarile prihode u iznosu od 43,2 milijarde kuna ili 11,3 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje „jako dobre“ 2019. Istodobno je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarena neto dobit u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što je čak 1,5 milijardu kuna više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Tržišni lider u trgovini gorivom i mazivima, INA, u zbirnoj vrijednosti prihoda za prvih šest mjeseci 2022. sudjeluje s 15,9 milijardi kuna ili 36,.8 posto prihoda teškaša, uz ostvarenu rekordnu neto dobit u iznosu 1,5 milijardu kuna.
S obzirom na okolnosti iz okruženja s obilježjima visoke nesigurnosti i nestabilnosti, koje su nakon krizne 2020. i jenjavanja korona krize, početkom 2022. opet eskalirale uslijed tragičnog vojnog sukoba i agresije Rusije na Ukrajinu, polugodišnja financijska izvješća koja su trgovačka društva čije vrijednosnice kotiraju na ZSE obvezna javno objavljivati dobar su pokazatelj i skup konkretnih informacija koji u određenoj mjeri indiciraju kako se naše društvo i ekonomija snalaze, a pogotovo kako će se snalaziti, u izuzetno složenim i teškim okolnostima iz šireg i užeg eksternog i internog okruženja.
Od 76 promatranih dioničkih društava, 22 su iz NKD djelatnosti 55. hotelijerstvo i ostali smještaj, 21 iz sektora C prerađivačka industrija (od toga: 10. prehrambena industrija), 10 iz sektora H prijevoz i skladištenje, 7 iz sektora G trgovina, a preostalih 17 po nekoliko iz ostalih sektora i djelatnosti.
Promatrano kumulativno za cijelo polugodište 2022., odnos onih koji su poslovali s dobiti i gubitkom brojčano je 40 naprama 36 ili 53 naprama 47, u postocima. Taj omjer je nešto bolji u odnosu na prethodna razdoblja unatrag dvije godine, kada se kretao oko 50:50 posto, a značajno lošiji u odnosu na 2019. (59:41 posto). Ukoliko uvažimo da se za većinu djelatnosti (a pogotovo za hotelijerstvo i ostali smještaj) prvo polugodište i u „normalnim uvjetima“ sastoji od 2 nejednaka tromjesečja, prvog slabijeg i drugog snažnijeg tržišnog intenziteta, dobro je za pogledati kako se odnos poduzeća s dobiti i gubitkom kretao kroz posljednje godine samo na razini drugog tromjesečja. U Q2 „jako dobre“ 2019. omjer je iznosio 75:25 posto, da bi u kriznoj 2020. pao na 54:46, u 2021. se poboljšao na 60:40, i u 2022. dosegao 72 naprama 28 posto.
Iz perspektive poduzetništva lijepo je vidjeti zbirne trendove kretanja prihoda, neto profita i marže. No, ostaje pitranje kako se ovi pokazatelji prelijevaju u odnos s krajnjim kupcima – potrošačima, i kada brinu brigu kako se organizirati u uvjetima visoke inflacije i nepredvidivog daljnjeg rasta.
Zbirni prihodi u prvom polugodištu 2022. veći su 32,8 posto u odnosu na prethodno razdoblje 2021., te 35,7 posto veći u odnosu na referentno dobru 2019. Zbirna neto dobit 165,8 posto je (izuzetno) veća u odnosu na 2021., a 104,7 posto u odnosu na prvih šest mjesevi 2019. U zbirnim podacima, razvidan je izuzetno veliki utjecaj prihoda i profita koji je ostvarila INA, pa ćemo ih izdvojeno prikazati, kao i zbirno bez INA. Napomena: apsolutne vrijednosti iskazane su u milijardama kuna.
Za jasniju analizu poslovanja, svih 76 teškaša grupirano je u djelatnosti prema svojoj NKD. U 7 grupa djelatnosti posluje 3 i više ZSE teškaša, a 7 grupa djelatnosti ostvarilo je u prvom polugodištu 2022 više od milijarde kuna prihoda. Četiri su grupe djelatnosti s po 3 i više dioničkih društava, s više od milijarde kuna prihoda: veleprodaja, prehrambena, hotelijerstvo, upravljačke djelatnosti.
Veleprodaja (5 poduzeća) je u promatranim polugodištima godinama 2019. – 2022. uz prosječni (polu)godišnji rast (AAGR) prihoda od 6,9 posto, u 2022. ostvarila neto maržu profita od 4,1 posto, za 1,1 postotni poen manje u odnosu na 2021. (5,2) i za 1,4 manje u odnosu na 2019. (5,5).
Atlantic grupa u H1 2022. je ostvarila 298,7 milijuna kuna više prihoda nego 2021., 420,3 više nego 2019., a dobiti 50,2 milijuna manje nego 2021., 46,1 manje nego 2019. Neto marža profita za 2022. (5,5 posto), za 2,4 postotna poena je manja nego za 2021. (7,9), za 2,7 manja u odnosu na 2019. (8,2).
Medika, jedan od lidera u veleprodaji farmaceutskih proizvoda, u H1 2022. je ostvarila 262,3 milijuna kuna prihoda više nego 2021., 512,6 više nego 2019., a dobiti 19,2 milijuna više nego 2021., 11,4 više nego 2019. Neto marža profita za 2022. (2,6 posto), za 0,3 postotna poena je viša nego za 2021. (2,3), za 0,4 viša u odnosu na 2019. (2,2).
Prehrambena industrija (8 poduzeća) je u razdoblju H1 2019. – 2022. uz prosječni (polu)godišnji rast prihoda od 1,9 posto, u 2022. ostvarila neto maržu profita od 6,3 posto, za 1,1 postotni poen više u odnosu na 2021. (5,2), a 0,4 više u odnosu na 2019. (5,9)
Podravka grupa, jedna od njenih perjanica u H1 2022. ostvarila je 204,4 milijuna kuna više nego 2021., 286,7 više nego 2019., dok je dobit 879 tisuća viša nego 2021., 60,4 milijuna više nego 2019. Neto marža profita za 2022. (8,3 posto), za 0,7 postotnih poena je manja nego za 2021. (9,0), za 1,7 viša u odnosu na 2019. (6,6).
Hotelijerstvo i ostali smještaj (22 poduzeća), jedna od grupa djelatnosti na koju je korona imala najveći negativan utjecaj, u H1 2020. (563,8 milijuna) ostvarilo je svega jednu četvrtinu prihoda H1 2019. (2,2 milijarde kuna). U H1 2021. prihodi (1,2 milijarde) su dosegli 56,2 posto 2019., a u H1 2022. su bili viši za 466,1 milijun ili 21,6 posto u odnosu na H1 2019. U sva četiri razdoblja, radi se o prvoj polovini godine kada je „normalna“ turistička sezona u početnoj fazi, kao neto rezultat ostvareni su gubitci, s time da za 2022. (nakon izuzetno negativnih vrijednosti za 2020. i 2021.) negativna neto marža profita iznosi -26 posto, značajno lošije od 2019. (-9,5 posto). Tri su velika hotelska lanca (Valamar, Maistra i Pava laguna) u H1 2022. ostvarili prihode veće od 2019. Također i sljedeća 3 hotelijera s prihodima većim od 100 milijuna kuna u H1 2022. (Arena hospitality group, Imperial Riviera) su ostvarila rast prihoda u odnosu na 2019. Sedmi s preko 100 milijuna kuna prihoda u H1 2022., Solaris Šibenik, dosegnuo je prihodovnu razinu iz prvog dijela 2019.
U grupama djelatnosti s manjim brojem poduzeća, još su 3 teškaša s više od 1 milijarde kuna prihoda za H1 2022. (Hrvatski telekom Končar grupa, Ericsson Nikola Tesla), pa time zavrjeđuju pažnju i osvrt na ostvarene rezultate.
- HT je u H1 2022. ostvario najmanje prihode u 4 godine promatranja (negativan prosječni godišnji rast, AAGR -2.2 posto), 3,6 milijardi, što je za 200 milijuna manje u odnosu na „naj“ H1 2019. (3,8). Neto marža profita za H1 2022. od 8,5 posto, za 2,9 postotnih poena je manja u odnosu na 11,4 za 2019.
- Končar grupa je uz izuzetno visok AAGR 2019. – 2022. (23,7 posto), u 2022. dosegla 2,4 milijarde kuna prihoda, gotovo dvostruko više nego u H1 2019. (1,3). Neto dobit je višestruko uvećana, i za H1 2022. iznosi 225,2 milijuna kuna. Neto marža profita od 9,5 posto za H1 2022. je za čak 5 postotnih poena veća u odnosu na H1 2021.
- Ericsson je uz AAGR 2091. – 2022. od 9,3 posto, u H1 2022. ostvarilo 1,09 milijardu kuna prihoda ili 61,9 milijuna kuna više nego u H1 2021. (1,03), no uz značajno nižu neto maržu profita, 6,3 posto, ili za 3,6 postotnih poena manje nego za H1 2020.
Ispod razine prihodovnih milijardera, nalazi se još nekoliko dioničkih društava s izuzetnim ili specifičnim rezultatima vezanim na tržišni rast, profitabilnost ili stabilnost i sigurnost poslovanja:
CIAK grupa je u H1 2022. ostvarila snažan rast prihoda, 776,6 milijuna kuna je 216 ili 38,5 posto više nego u H1 2021., no uz značajno nižu neto maržu profita (2022. 1,0 posto – 2021. 2,9 posto)
Auto Hrvatska je nakon pada prihoda u H1 2020., i u H1 2022. nastavila s rastom, tako da je ostvarenih 743,7 milijuna prihoda, za 24,2 milijuna više u odnosu na „naj“ 719,5 milijuna ostvrenih u H1 2019., pri tom ostvarivši neto dobit i maržu gotovo identičnu 2019. (24,1 milijuna kuna ili 3,2 posto)
Čakovečki mlinovi su svojim konsolidiranim prihodima i rezultatom za H1 2022. potvrdili relativno stabilno poslovanje. Uz blagi AAGR od 3,4 posto, prihodi za H1 2022. (673,9 milijuna) su za 63,2 milijuna viši u odnosu na H1 2019. (610,8), uz pozitivan neto rezultat. Neto marža profita se nakon 1,5 posto za H1 2020. i 1,3 za H1 2021., za H1 zadržala na pozitivnih 0,8 posto.
Meritus ulaganja su nastavila s progresivnim tržišnim rastom, tako da su „startni“ prihodi koji su u H1 2019. iznosili 126 tisuća, u H1 2020. 7,7 milijuna, u H1 2021. 389,8 milijuna, u H1 2022. dosegli 614,7 milijuna kuna. Nakon 6,4 neto profitne marže za H1 2021., u 2022. je veliki rast prihoda donio 26,9 milijuna kuna dobiti (nešto više od 25,3 za H1 2021.), a time i manju profitnu maržu za H1 2022., 4,4 posto.
Kraš je u H1 2022. značajno povećao prihode (543,6 milijuna) u odnosu na prethodne godine kada su se kretali ispod 500 milijuna kuna (H1 2019. 465,3, 2020. 453., 2021. 488,2). Neto profit je zadržao trend rasta (11,5 – 13,4 – 21,9 – 26,9), tako da je za H1 2022. neto marža profita dosegla 4.9 posto (2,5 – 2,9 – 4,5).
Prihodi za H1 2019. – 2022. po grupama djelatnosti, rangiranje po prihodima za H1 2022., odstupanja 2022. u odnosu na 2021. i 2019.
Neto rezultat za H1 2019. – 2022. po grupama djelatnosti, rangiranje po neto rezultatu za H1 2022., odstupanja 2022. u odnosu na 2021. i 2019.
Neto marža profita za H1 2019. – 2022. za pet grupa djelatnosti s više od 3 poduzeća, rangiranje po neto marži profita za H1 2022.
Kada bi iz svih prethodno prikazanih brojki, postotaka i indeksa, kao i sadržaja koji su se koristili ili izradili u svrhu ove analize, trebao izvući određeni zaključak, i dalje bi ostao isti kao što je već u nekoliko navrata bio izveden u prethodnim analitičkim člancima:
Proizvodnja i izvoz, te sposobnost da se ekonomski razumno i kontinuirano ulaže u ljude, informacije, imovinu, tržišta, te portfelj rješenja u skladu s potrebama i potencijalima tržišta, jamci su sigurnijeg i stabilnijeg, dugoročno održivog poslovanja, u vrlo kaotičnom okruženju, bez naznaka koliko će trajati i kojim intenzitetom. A jamstvo svih jamstava bila bi dugoročna i srednjoročna strategija razvoja Lijepe naše, kreirana po pravilima struke i usvojena konsenzusom svih dionika našeg društva.
Autor: Nikola Nikšić
Objavljeno 3. kolovoza 2022. Sva prava pridržana PoslovniFM.