Inovativnost je bila sastavni dio Večernjeg lista kroz cijelu njegovu povijest. Sada je sve trebalo prilagoditi vremenu u kojem živimo, sve je postalo neizmjerno brzo, i u tom i takvom okružju, u kojem smo realno gledajući svi na neki način previše slični, Večernji list je iskoristio svoju prednost – tradiciju. Upravo na tradiciji koja je jamstvo kvalitete i profesionalizma, moj tim i ja odlučili smo na neki način promijeniti paradigmu, vratiti se nekoliko koraka unatrag i početi pričati priču o mediju koji, ne samo informira, nego mediju koji je pokazatelj, koji prepoznaje trendove, a onda ih postupno i stvara, mediju kojem ćete se obratiti, ne samo više kada su krizne situacije, jer to je uvijek bio zaštitni znak Večernjeg lista, nego i kada svakodnevno želite sumirati dan, istaknuo je u razgovoru za PoslovniFM Dražen Klarić, glavni urednik i, odnedavno, član Uprave Večernjeg lista.
– Dugo vremena ističem, pa i odgovaram na česte, olako izrečene tvrdnje, kako je print mrtav. Print nije mrtav i neće umrijeti. Nesporno je da će se naklade print izdanja smanjivati. Međutim, on će i dalje ostati snažno marketinško oružje, kao neki CD koji želite imati, i bit će publike koja će željeti to uzeti. No, naglašavam print živi svoj život i u tzv. e-izdanju. Znači i dalje ljudi žele na svom kompjuteru, laptopu, iPadu, pametnom telefonu… listati izdanje, imati osjećaj listanja novine, i to digitalno. Znači ,ne treba bježati od tradicije jer tradicija može biti itekako jako i moćno oružje da iz papirnatih dnevnih novina stvorite brend kao što je danas Večernji list, ustvrdio je Klarić pojašnjavajući upravo iskorak u izdanja koja su pokrenuta vikendom, koja pokazuju opravdanost takve ponude drugačijeg, korisnog sadržaja, koji ima svoju publiku i da ljudi ipak vole primiti tiskano izdanje u svoje ruke. Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
Tri su ključne stvari koje Klarić želi promicati – analitičnost, stručnost i, prije svega, autorstvo, a spojeni daju snagu, istaknuo je u razgovoru s Božom Skokom, urednikom emisije Brend forum.
Na tvrdnju kako se u teoriji brendiranja kaže da jedan od ključnih preduvjeta da bi neki proizvod na tržištu bio brend jest da se razlikuje od svoje konkurencije, Klarić odgovara kako upravo razliku od drugih čini autorstvo, stručnost i kredibilitet u sektorskom novinarstvu te inovativnost.
– Većina ljudi kada vozi automobil treba obje ruke. Mi jednu ruku stavimo na volan jednoga automobila koji vozi po digitalnom svijetu, a drugu ruku još uvijek držimo na volanu printa. Zašto? Print je nama i dalje važan jer nas konstantno podsjeća na relevantnost, na ozbiljnost, na analitičnost, na dubinu i postupno smo tu uspjeli prenijeti i na druge digitalne platforme. Zato smo i dalje ozbiljan izdavač papirnatih izdanja, knjiga, specijalna izdanja i naravno onoga što je core biznis, što je – kako volim reći – nosač aviona koji sve to nosi – dnevni list, pojasnio je slikovito Klarić.
Što se pak tiče sinergije između tiska, zatim digitalnih izdanja i televizije, Klarić odgovara kako ta sinergije ne smije ići nauštrb nijednog od postojećih medijskih kanala.
– Mi danas moramo naprosto prepoznati interese naše publike, a ti interesi u odnosu prije nekih 20, 30, 50 godina su kompleksni. Međutim, uvijek iza svega stoji dobra informacija, dobar news, dobra vijest na vrijeme, dobra analiza, dobra reportaža, dobar intervju. Dok god vi možete ponuditi korisnicima to iskustvo, u kojem oni osjećaju da su i informirani i da shvaćaju širinu promjena koje zahvaćaju društvo, vi ćete biti uspješni. To često nije lagano, ali je posao u kojem mi nemamo izbora, ustvrdio je glavni urednik Večernjeg lista.
Jedan od inovativnih primjera jačanja temeljnog brenda su specijalna izdanja odnosno luksuzni magazini posvećeni različitim temama, događajima, velikanima, projektima i doslovce za one koji žele znati više. Otkud taj smjer, zapitao je urednik Skoko.
– Uzet ću primjer Ukrajine i agresije na tu zemlju. Bez obzira na hrpu informacija na svim platforma, uspjeli smo u samo 72 sati napraviti i tiskani specijal na 124 stranice Ukrajina: stoljeća borbe za slobodu. Specijal je rasprodan jer je to klasičan primjer kada i kako relevantan medij mora odraditi svoj dio posla, a to je da priču o Ukrajini i Rusiji stavi u kontekst i sa svim pozadinskim sadržajem, jer je riječ o slojevitoj, vrlo zanimljivoj priči koja, u konačnici, nosi samo jednu poruku, a to je pravo jednog naroda na samoodređenje na vlastitu državu.
Drugi je primjer, nastavlja Klarić, specijal Žumberački uskoci. Svi znaju za uzrečicu čuvaj se Senjske ruke i senjske uskoke, međutim niti sat vremena od centra Zagreba, na Žumberačkoj gori, 500 godina postojali su – u ono vrijeme u Europi među najcjenjenijim ratnicima – Žumberački uskoci. Oni su u sraz doveli i spajanje dvaju svjetova, istočnog i zapadnog, kroz grkokatoličku crkvu koja njeguje taj istočni obred, a istovremeno je katolička zbog toga što priznaje Papu i Papa imenuje njihove biskupe. To specijalno izdanje također je imalo sjajnu prodaju, ističe Klarić pojašnjavajući ulogu i mogućnosti print medija i danas, u digitalno vrijeme.
Dodatni poticaj jačanju i brendiranju medija čine konferencije o budućnosti Hrvatske, kroz razgovore o sadašnjosti, o različitim temama, na kojima su okupljeni stručnjaci različitog ideološkog predznaka, različitih zanimanja kako bi promišljali zajednički budućnost. Tako je nastala Hrvatska kakvu trebamo, istaknuo je Klarić. Dodaje i kako jačanju ukupnog brenda, posebno mjesto pripada i Večernjakovoj ruži, koja se održava ove godine 28. put i koje je i samostalan brend, jer su rijetke nagrade u nas koje nose dva bitna sastojka – osoba koja ponese Večernjakovu ružu može stvarno reći da ju je prepoznala i struka i publika.
Sugovornici su posebno izdvojili izložbu Hrvati svijetu odnosno Hrvati koji su mijenjali svijet, koja je održana u vrijeme korone u Meštrovićevom paviljonu, gdje su domaćoj i međunarodnoj javnosti pokazali sve te zaslužne Hrvate koji su dali svoje doprinose Europskoj, ali i svjetskoj civilizaciji. A tiskan je veliki magazin, u 10.000 primjeraka na engleskom jeziku, kako bi potvrdili i pokazali ono što mi jesmo i ono što bi željeli da nas, kad shvate da smo iz Hrvatske, u cijelom svijetu prepoznaju.
Urednik Skoko je na kraju razgovora otkrio i još jednu Klarićevu strast – sviranje gitare. Ujedno je utemeljio i jedan novi festivalski brend, koji se već lagano afirmira, a to je Thrill Blues Festival.
– To je upravo ono kada pokušate vratiti svom rodnom Trilju, tamo gdje ste stasali, gdje ste napravili prve korake, kada mu pokušate nešto vratiti. Nije to samo moj pokušaj, tu su i moj prijatelj i kum Darko Bakić, frontman benda Buđenje i još treći i novi zaljubljenik u blues iz naših krajeva, inače iz Splita, Boris Hrepić Hrepa, basist Daleke obale i veliki zaljubljenik u blues. U srpnju je peti Thrill Blues Festival, a okupi se između 5 i 6 tisuća ljudi. Zanimljivo je da smo jako dobro pozicionirani, prepoznati i voljeni i njegovani u Memphisu, a prije tri godine smo dobili nagradu jednog utjecajnog francuskog medija za najbolju blues destinaciju. Znači, u jednom trenutku, u Trilju u Dalmatinskoj zagori iz cijele Europe, a poprilično i nekih drugih kontinenata, okupe se ljudi kako bi u parku u Trilju slušali vrhunski blues. To je izreklamiralo i Trilj kao turističku destinaciju i dalo potpuno drugi neki pogled na Dalmatinsku zagoru u očima mnogih posjetitelja, zaključio je razgovor za PoslovniFM Dražen Klarić.
Objavljeno 18. ožujka 2022. Sva prava pridržana ©poslovniFM