Istraživanje, razvoj i inovacije, glavna su područja na koja se najviše računa u novom financijskom razdoblju. To je u stvari i najvažnije za konkurentnost. Sektor obrambene industrije je disperziran, ima nekoliko polja unutar kojih djelujemo. Primjerice, avion ili helikopter se ne mogu proizvesti u Hrvatskoj, ali ima proizvođača tekstilne opreme, oružja, robotske mašine… odnosno jako dobrih tvrtki koje mogu konkurirati globalno, ali za što je potrebno ulaganje kroz istraživanje, razvoj i inovacije. Onaj tko je ostao na jednoj inovaciji teško će uspjeti, ali tko stalno ulaže, ima perspektivu, istaknuo je za PoslovniFM Goran Basarac, predsjednik Klastera konkurentnosti obrambene industrije, koji tu funkciju obavlja kroz treći mandat te član Uprave i direktor za strateški razvoj i provedbu projekata u tvrtki Šestan Busch.
Govoreći o klasteru, Basarac kaže kako se ranije klaster vezao za zajednicu ponuditelja, gdje se grupa ljudi slaže oko nekog ekonomskog interesa ili prilike. To se kod nas uobičajilo zvati klasteri, no sami klasteri, u svom pravom i punom smislu djelovanja, puno su šira priča. Provedbom strategije pametne specijalizacije 2013. godine krenulo je formiranje pravih industrijskih klastera koji su trebali podržavati konkurentnost industrijskih sektora, kroz nastupe na stranim tržištima, poticaja kroz EU, povezivanja sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, povezivanja s lokalnom i regionalnom samoupravom, tj. puno šira priča od klasične priče zadovoljavanja ekonomskog interesa, istaknuo je Basarac u razgovoru s Lidijom Kiseljak, urednicom emisije Ritam posla.
U svakodnevnom Ritmu posla…. uz Finu.
Klaster obrambene industrije osnovan je također 2013. godine i osam godina smo u operativnom funkcioniranju. I odmah smo bili usmjereni prema kritičnoj točki za ovaj sektor – u financijskoj perspektivi 2007. do 2013. niste imali mogućnost financiranja obrambene industrije iz fondova EU, dok se situacija promijenila nakon 2014. godine. Postali jesu određeni kriteriji, sredstva isključivo za istraživanje i razvoj, ne vojnih, ali vojne namjene.
Tako smo dobili usmjerenje, kako stvoriti financiranje iz EU za članice. Od tuda je sve i krenulo. Sve je išlo tokom, inicijative i ideje su se stvarali, shvatilo se da međusobno nismo konkurencija, nego da radeći zajedno svatko može ostvariti svoje interese. Tako je i krenuo Klaster rasti – s početnih oko 40 tvrtki, na sadašnjih 70. Sada su nove inicijative na redu kroz novu financijsku perspektivu gdje nas čeka velik izazov – Europski obrambeni fond, naglašava Basarac.
Dodaje kako je Klaster nedavno potpisao Sporazu s Ministarstvom obrane o izradi projektne zalihe ideja za Europski obrambeni fond.
– Uveli smo prije dvije godine model inovacijskog klastera, a lani napravili test oko članarina. Do tada je bio na dobrovoljnoj bazi, bez članarine, a na Skupštini su svi digli ruke za uvođenjem članarine. To nam je bio test, kako bi u izazovnom vremenu u ekonomiji, kada se i vratila priča oko potrebe plaćanja članarine u HGK, pandemije.. mogli poslovati. Gotovo svi, 60-ak članica, jednoglasno je bilo za uvođenje dobrovoljne članarine, što je pak signal da radimo dobar posao, reći će Basarac.
Bitnost pametne specijalizacije
Od važnih rezultata, izdvaja upravo prošlu financijsku perspektivu, gdje su djelovanjem omogućili da se obrambena industrija prepozna u strateškim dokumentima RH. To su strategije pametne specijalizacije i poticanja inovacija. Tako je i krenulo povlačenje novaca iz EU fondova.
– Povuklo se oko 550 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 20 do 30 tvrtki. Druga uspješna priča kreće s potpisivanjem ugovora o međusobnim suradnjama, s ostalim industrijskim udruženjima na razini EU-a, s obzirom da su u inozemstvu s klasterima krenuli i prije 40 do 50 godina. Primjerice, potpisani su ugovori s portugalskim klasterom, klasterom slovenske i estonske obrambene industrije, pred potpisivanjem smo s klasterom francuske obrambene industrije i tu vidimo mogućnost dolaska do određenih agenata za predstavljanje naših mogućnosti na određenim tržištima. To je i prilika također za suradnju s krajnjim korisnicima – resornim ministarstvima obrane ili policije u tim zemljama. Upravo u tome članice vide interes jer im se otvara ulaz, kontakt s kupcima. Treća velika stvar je Europski obrambeni fond, za koji je bitno da postoji jaka asocijacija koja vas prati, što je i uvjet, ali i da ta asocijacija bude povezana s Ministarstvom obrane. Naše Ministarstvo je to prepoznalo, te je potpisan spomenuti ugovor o suradnji. Klasteru je zadatak producirati zalihu projektnih ideja za Fond, a Ministarstvo bi dalje guralo to prema Europskom obrambenom fondu.
Tvrtka Šestan Busch ove godine slavi 25 godina rada. Basarac se pridružio prije tri godine i kaže da može biti objektivan kada kaže da je tvrtka nebrušeni dragulj u okviru djelovanja puno industrijskih sektora. Pogođena je niša – zaštitna oprema koja se predstavlja kroz glavni portfelj – zaštitne kacige za vojsku i policiju, a njegovim dolaskom prešlo se i na civilni sektor.
– Osobne i zaštitne kacige su glavni portfelj, imamo preko 35 modela kaciga razvijenih u 25 godina poslovanja. Krenuli smo i na civilno tržište. Jer tržište vojne industrije je dosta skučeno, ovisi i o proračunu koji će država skrojiti, pa smo stoga ušli s multifunkcionalnim zaštitnom kacigama za civilno tržište i s novom taktičkom polumaskom.
Izvozimo u više od 75 zemalja svijeta i 99 posto prihoda dolazi nam iz izvoza. Proizvodni kapaciteti su godinama rasli. Krenuli smo s proizvodnjom 1.000 kaciga na godinu, no sada dnevno proizvedemo isto toliko. Generički rast se događao tijekom ovih 25 godina i gdje smo izrasli u respektabilnog proizvođača na globalnom tržištu. Tučemo se u ligi šampiona, kako voli reći naš direktor Alojzije Šestan. Naši glavni konkurentni su globalne tvrtke koje jako djeluju na svim tržištima, a iz Hrvatske tu je jedan mali proizvođač koji dolazi iz Preloga, koji se tuče s najžešćom svjetskom konkurencijom i pobjeđuje je… primjerice, naš zadnji izvozni uspjeh je sklapanje posla s francuskom policijom, narudžba za preko 10.000 komada kaciga. A ako znamo da u Francuskoj postoji proizvođač kaciga MSA Gallet, koji je isto svjetski renomirani proizvođač, a da se tamošnja policija ipak odlučila za naše kacige, to govori dosta samo za sebe, ponosno će Basarac. Dodaje i misao direktora Šestana – da se to kod nas dogodilo, mislili bi da nešto ne valja i zatvorili bi se.. ali evo mi smo uspjeli u Francuskoj!
– Mi imamo različite vrste kaciga u različitim segmentima. Krenulo se je s osnovnim modelom koji je s vremenom evaluirao i razvijao u skladu sa zahtjevima tržišta. Tako je primjerice u početku kaciga prekrivala samo obvezno područje, a s vremenom se tražila srednje rezana, pa visoko rezana kaciga za specijalne snage, odnosno u vojnom segmentu razvijali su se sa zahtjevima krajnjih korisnika. Treba napomenuti da mi nemamo kacige na skladištu, nego proizvedemo prema narudžbi. Mi se čak smatramo davateljem rješenja, a ne proizvođačem kaciga. Jer kada dođe do potencijalne narudžbe sjeda se s krajnjim korisnikom i istražuje se što bi on i kakvu kacigu htio. To danas nije više limena kutijica s osnovnom opremom, nego danas ima preko 350 dijelova. To je kompleksan proizvod koji se može nadograđivati. I tek dok se definira kakvu kacigu krajnji korisnik želi kreće se sa serijskom proizvodnjom. Nakon vojske, krenulo se i prema policiji, koja je krenula s korištenjem kaciga, prvenstveno Interventne snage i snage javnog reda i mira. Tu smo vidjeli potencijalnu šansu. MUP nas je dobro pratio u razvoju. Za interventne policajce sada proizvodimo uz kacigu i ostalu opremu tzv. oklope.
U razvoj kacige za civilnu zaštitu ušli smo uz potporu sredstava iz EU fondova, prije oko četiri godine. To se tržište razvijalo, mi smo tu kacigu nazvali multifunkcionalnom, naši kolege je vole zvati lego kaciga. Jer ona odgovara na više sigurnosnih izazova – za izvlačenje iz ruševina, iz poplava, s psima tragačima… radilo se je dugo na istraživanju da bi se došlo do početnih koncepata koje smo predstavili timu civilne zaštite. Prvih 30 komada protutipova je kao donacija predano i bit će testirani u akciji civilne zaštite u Banjoj Luci, otkriva Basarac.
– Sada radimo dogradnju nove proizvodne hale, koja će biti namijenjena za civilni segment novih kaciga i nove taktičke polumaske.
Tvrtka zapošljava 71 radnika. Vrlo važan je odjel za istraživanje i razvoj, a uz osam inženjera, cjelokupnu koordinaciju vodi direktor Šestan, na temelju dugogodišnjeg iskustva. Ta ekipa stalno izbacuje nove ideje, usklađuje zahtjeve s kapacitetima… vrlo dinamičan proces. Zna se dogoditi i da nešto proizvedete, pošaljete uzorak, pa se zahtjeva dorada, što je zanimljivo jer su stalno kreativni. Čak im i zavidim nekada, iskreno je Basarac.
Zaposlenici su ljudi iz Međimurja, uspijevamo naći kadar za proizvodnju, no kod inženjerskog kadra je teže, pa smo jednog tražili skoro 1,5 od 2 godine. Na fakultetima nema stručnog studija vezano za testiranje materijala iz balistike, pa se snalazimo.
Inače, kroz EU smo kao tvrtka prijavili dva projekta od 2018. godine – prvo kroz IRI gdje je povučeno oko 5 milijuna kuna i drugi vrijedan oko 270 tisuća eura za opremu za novu proizvodnu liniju civilnih kaciga. Linija za lakiranje nam je trebala. Javili smo se još za neke fondove, primjerice za energetsku učinkovitost, natječaj smo prošli, ali još nema sredstava… I ovim putem apeliram na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je govorilo samo o 29 projekata iz tog poziva, da se povećaju sredstva, kako bi svi sredstva dobili, jer je projekata puno više. Ta sredstva bi i nama jako koristila, jer ideja nam je instaliranje fotonaponske elektrane. Očekujemo i buduće natječaje za istraživanje i razvoj, jer nam isto jako koriste, jer ti su troškovi skupi, zaključio je na kraju razgovora za PoslovniFM Goran Basarac.
Emisiju Ritam posla donosi Fina.
Autor: Lidija Kiseljak Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 15. listopada 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM