Našoj vladi pitanje održivosti nije tema dnevnog reda i gotovo se nikad ne referiraju na održivost i odgovornost, eventualno samo deklarativno, ali ne u osmišljavanju i provođenju politika, tako da možemo reći da im to nije važno. Ta tema ne dobiva na važnosti i zato imamo nacionalne strategije koje nemaju u sebi ugrađene ciljeve održivog razvoja niti druge suvremene poglede koje možemo vidjeti u politikama i dokumentima EU ili UN-a, istaknula je za poslovniFM Daria Mateljak, izvršna partnerica u konzultantskoj kući Hauska & Partner.
– Ipak, na nedavno održanim lokalnim izborima dogodile su se i značajne promjene, pa se nadam da će u nekim sredinama doći do određenih pomaka, jer su došli ljudi koji promišljaju na nov način jer osim usmjerenosti na održivost okoliša ne smijemo zaboraviti niti na društvenu održivost, kazala je Mateljak u razgovoru s Borisom Živkovićem, urednikom emisije Društvena strana poslovanja.
– Ako u poslovnim strategijama i u načinima poslovanja imate ugrađene sve kriterije održivosti, ako pametno promišljate sve rizike i pametno njima upravljate na održiv način, ako uključujete svoje dionike u stalni dijalog i otvoreni ste za suradnju, za partnerski odnos, za razgovor, ako se dobro odnosite prema zaposlenicima, ako razgovarate s njima i osluškujete što kažu, sve to će omogućiti da će te – dođe li do neke vrste krize – biti otporniji, u smislu da imate „nabildano tijelo“, ocijenila je Mateljak.
Ugradnjom održivosti u poslovno razmišljanje popravljate svoj genetski kod i rješavate se loših navika te stječete uzuse dobrog poslovnog ponašanja. To u praktičnom smislu znači ako je jedna kompanija održiva i odgovorna i ako se dogodi bilo koja vrsta krize vezano uz proizvod ili bilo koja druga vrsta krize, ta kompanija instinktivno zna kako se postaviti u krizi i znat će kako tu krizu ublažiti te situaciju okrenuti u svoju korist.
Što sve predstavlja društveno odgovorno poslovanje?
– Društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj kompleksne su teme kojima se dosad mediji nisu bavili u dovoljnoj mjeri. No, taj se trend polako mijenja i mediji se sve više počinju zanimati upravo za tu temu. Između ostalog i zato što ta problematika zadire u poslovanje kompanija i ima veliko značenje za uređenje društva u cjelini, odnosno za načine na koji se država sama postavlja, ocjenjuje sugovornica.
– Kada govorimo o društveno odgovornom poslovanju, DOP-u, uobičajeno uzimamo u obzir ono što je EU komisija još 2011. godine navela – u pitanju je utjecaj poduzeća na okoliš i društvo i to je zapravo jednostavna definicija koja govori o odgovornosti korporativnog sektora, tj. kompanija. Kad govorimo o održivosti, to je jedan širi pojam – održivi razvoj možemo smatrati krovnim pojmom i tehnički iz njegovih korijena proizlazi da je održivi razvoj naša odgovornost, odgovornost naše generacije da ovaj svijet ostavimo ugodnim i dobrim za život sljedećim generacijama i to napravimo na takav način da sljedećim generacijama osiguramo i zaštitu okoliša i da osiguramo dobre uvjete života na zemlji.
Govorimo li o okolišnom i društvenom te upravljačkom segmentu, što je nešto noviji pojam koji se koristi u regulativi, po njemu kompanije moraju izvještavati o svojem utjecaju na okoliš i društvo te o svojim utjecajima izvještavati i to moraju ugrađivati u svoje poslovne strategije. Na temelju takvog koncepta izrađen je cijeli niz novih kriterija koji su sada podloga nove Europske regulative o tom važnom pitanju, naglašava Mateljak.
– Sve se više govori o održivosti, a posebno o klimatskim promjenama i postavlja se pitanje čija su oni odgovornost – kompanija, države ili svih građana. Klimatske promjene, istina, nisu nova priča, ali su dobile i dobivaju sve više na važnosti u proteklih desetak godina, to se dakle nije dogodilo preko noći premda je percepcija u javnosti da se to događa od fenomena Grete Thunberg na ovamo, no to nije tako . Već dugo godina, i na nadnacionalnim razinama, pripremaju se odgovori kojima ćemo ublažavati te klimatske promjene, jer znanost je potvrdila da je to činjenica i da to nije samo neka priča kako određeni lobiji plasiraju u javnost. Upravo zbog toga pokrenuli su se i Ujedinjeni narodi na svojoj razini, a tim slijedom ide i odgovornost. To je globalna priča, ona ima svoj politički legitimitet u ciljevima održivog razvoja UN-a i Pariškom sporazumu te brojnim drugim inicijativama i sporazumima, a o toj temi se govori na svim važnim međunarodnim forumima i sastancima na vrhu. Naravno, UN očekuju od država članica da to i provode, dakle, odgovornost je na svjetskim vladama. Svaka vlada je odgovorna za to kako će urediti svoju državu i dati odgovore za klimatske promjene i pitanja koja se odnose na održivi razvoj, prisnažila je Mateljak.
– Uloga korporacija je također ogromna zato što one upravljaju kapitalom. No, ne samo korporacija već i cijelog financijskog sektora. Tu dolazimo i do najnovijih trendova jer je politika napokon shvatila da od dobrovoljnosti nema vajde, tj. da kroz nju nećemo napraviti ništa korisno, nego je potrebno početi na drugi način usmjeravati tokove kapitala. I upravo financijski sektor sada ima snažnu polugu da procjenjuje rizike i donosi odluke u koji će projekt ulagati svoj novac. To je zapravo zajednička uloga korporacija i financijskog sektora.
– Što se tiče građana, dizanje svijesti građana je važno zato što nismo samo građani, nego smo svi dionici i kompanija i država i o našem ponašanju, našim navikama i našim vrijednostima, puno ovisi kako ćemo organizirati naša društva, te koja će vrijednost biti dominantna u društvu. Ako je to zaštita okoliša i prirode, ako su to ljudska prava, ako je to svijest o demokratskim procesima onda je to izbor svakog od nas građana, zato moramo biti educirani po tom pitanju i zalagati se za takvu agendu, pojasnila je Mateljak.
Nove EU regulative – kako sve to primijeniti u praksi.
– Na praktičnoj razini potrebno se dgovorno ponašati prema otpadu, važno je kako sa svojim obiteljima i u kućanstvima upravljamo otpadom, koliko ga stvaramo, koje materijale koristimo, koliko i kakve odjeće kupujemo, recikliramo li, kako se odnosimo prema uštedi energije, na koji način se odnosimo prema utjecajima u prometu, kakve proizvode kupujemo. Sve navedeno može biti utjecaj čovjeka kao jedinke, nas tzv. malih ljudi, a što na kraju ima svojevrsnog utjecaja i na kompanije, i društvo, nastavila je Daria Mateljak.
– EU je razumjela da nije dovoljno ono što smo imali do sada, nisu dovoljne ni zakonske uredbe, niti smjernice, niti zahtjevi prema poduzećima da podignu svoju odgovornost. EU je upravo zato pokrenula cijeli niz novih regulativa u kojima spajaju i financijski i korporativni sektor. Što omogućuje financijskom sektoru da malo preciznije gleda što rade korporacije, na koji način proizvode, koga angažiraju, kako se odnose prema svojim zajednicama, kako se odnose prema svojim zaposlenicima, kako se odnose prema dobavljačima, koje resurse koriste, koje energente koriste, itd.
– Sve više se očituje neprihvatljivost starih načina. Naravno, primjena nove paradigme može biti bolna, ali svakako moramo biti otvoreni prema promjenama. To mnogobrojnim kompanijama ne odgovara i mnoge države imaju s tim problema, dvojeći do koje dubine treba graditi načela održivosti u svojoj nacionalnoj strategiji politike. Stoga je dobro da se u i svjetskim vrhovima, kao što je bilo nedavno u Davosu, sve više govori o tome, čime se šalje snažna politička poruka na globalnoj razini, odgovorila je Mateljak na upit urednika Živkovića.
– Korporativni aktivizam je trenutno in i aktivizam poslovnih lidera postaje sve prisutniji u poslovnom svijetu diljem globusa. Korporativni aktivizam možemo primijetiti i u hrvatskim okvirima, a to je kad jedna kompanija odluči da će zastupati mišljenja ili stavove određene društvene skupine ili da će se zalagati za neku problematiku ili za rješavanje ili borbu protiv nekih loših pojava. No, to zapravo i nije nova stvar, jer korporacije su na razne načine izražavale svoj aktivizam tijekom proteklih desetljeća, no u posljednje vrijeme zbog globalizacije i zbog razvoja komunikacija društvenih mreža je taj korporativni aktivizam sve vidljiviji i jači. On neki put ima čak ekstremni oblik i prisutan je kod najnaprednijih kompanija u svijetu. Primjerice, američka kompanija Patagonia koja proizvodi sportsku opremu za planinarenje vrlo strogo zastupa određene manjine i društvene skupine što je jedan vid vrlo jakog aktivizma. No, to se mora raditi autentično i vezano s korporativnim vrijednostima i to se svakako ne smije raditi iz isključivo marketinških razloga ili da se svide određenim društvenim skupinama. To bi kompanije trebale raditi iz uvjerenja jer žele pomoći u rješavanju nekih društvenih problema.
– Konkretno u Hrvatskoj imamo i problem što smo vrlo konzervativno, tradicionalno društvo i teško se mijenjamo, a to će kod nas biti specifičan problem unutar kompanija. Novi mladi ljudi koji će doći ne smiju ponavljati obrasce ponašanja svojih mentora i trebaju biti otvoreni i raditi stvari kao kolege iz inozemstva, a s obzirom na društvenu i korporativnu svijest u našoj državi to će im biti vrlo teško. Ne treba niti reći koliko se to sve brže razvija na sjeveru i zapadu Europe, ocijenila je Mateljak. Dodaje kako cijeli niz kompanija društvenu odgovornost razumiju primarno kao davanje donacija tj. kao filantropiju i donekle kao odgovornost u svojoj radnoj okolini, ali zanemaruju mnoge druge segmente. Ono što je u okolišnoj domeni dobro je, smatra, da mi u Hrvatskoj imamo vrlo dobro postavljene stroge zakone tako da već ispunjavanjem zakonskih odredbi, industrije su na visokoj razini vezano uz pitanje zaštite okoliša i održivosti, tako da tu i nismo tako loši. No, u društveno upravljačkoj agendi možemo biti puno napredniji.
Na kraju, kao zaključak, Mateljak ocjenjuje kako kao građani moramo biti otvoreni za promjene i za različita mišljenja te raznolikost ljudi u društvu.
– Trebamo razumjeti da moramo štititi prava svih, moramo se razvijati kao demokratsko društvo, boreći se protiv korupcije, a ne da korupciju smatramo uspješnim poslovanjem. I mi kao građani na neki način možemo i moramo biti aktivisti, zaključila je Daria Mateljak razgovor za PoslovniFM.
Autor: Boris Živković Foto: Darko Buković/PoslovniFM
Objavljeno 10. rujna 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM