U prvi mirovinski stup, odnosno sustav generacijske solidarnosti, po podacima Regosa iz ove godine, vratilo se oko 62 posto sredstava ušteđenih u drugom mirovinskom stupu, što znači da je bila riječ o umirovljenicima koji su izabrali povratak u sustav generacijske solidarnosti, kao da nikad nisu štedjeli u drugom stupu. Oko 24 posto sredstava usmjereno je prema mirovinskim osiguravajućim društvima (MOD-ovima), a ostatak su sredstva preminulih korisnika isplaćena nasljednicima, istaknula je za poslovniFM Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva (HRMOD), novog mirovinskog osiguravajućeg društva na hrvatskom tržištu.
– Iz statistike koju objavljuje Regos, možemo zaključiti da su se u prvi stup vratili osiguranici koji su u prosjeku imali 101.000 kuna na računu u obveznom mirovinskom fondu. To otprilike odgovara prosječnoj neto plaći od 3700 kuna. Njima se više isplatilo vratiti u prvi stup, iako treba naglasiti da od tih 101.000 kuna, na doprinose koje su sami uplatili otpada oko 56.000 kuna, što ukazuje na to da im je ulaganje u drugi stup ipak donijelo razliku. S druge strane, kod onih 24 posto sredstava koja su otišla u isplatu mirovina iz drugog stupa, prosječna neto plaća je oko 7600 kuna, a prosječno stanje ušteđenih sredstava kreće se oko 237.000 kuna. I tu je zanimljivo naglasiti da su oni u prosjeku uplatili 131.000 kuna doprinosa, a prosječno stanje na računu u trenutku umirovljenja bilo je 237.000 kuna. To je razlika koju čine prinosi ostvareni u drugom stupu, u nešto manje od 20 godina štednje. Pritom trebamo uzeti u obzir da će drugi stup svoj puni efekt pokazati ipak tek kod mlađih osiguranika, koji počnu štedjeti od samog ulaska u svijet rada – pojasnila je Gecan Milek u razgovoru s Marijanom Matković, urednicom emisije Moja mirovina.
Cjelovitu emisiju možete poslušati u nastavku ili preuzeti za kasnije slušanje.
HRMOD – Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, čiji je osnivač Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, počelo je s radom početkom siječnja 2021. godine, dokad je na tržištu postojalo samo jedno takvo osiguravajuće društvo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo.
Trenutak za izlazak na tržište je dobar, ocijenila je Gecan Milek, jer dolazi vrijeme rasta broja onih koji će ostvarivati pravo na isplatu mirovine iz drugog stupa, tako da će i bazen potencijalnih umirovljenika s vremenom rasti.
Prisjećajući se početaka mirovinske reforme, 2002. godine, Gecan Milek je podsjetila da je generacija osiguranika rođenih od 1962. godine, bila obvezna ići u drugi stup i izdvajati 5 posto doprinosa na svoj osobni račun. Ta generacija odlazi u punu starosnu mirovinu 2027. godine, kada se očekuje veći broj onih koji mogu izabrati kombiniranu mirovinu – kaže sugovornica.
– Tek s mini-mirovinskom reformom iz 2018. godine, koja je stupila na snagu u siječnju 2019. kombinirana mirovina postaje atraktivnija većem broju budućih umirovljenika. Ta reforma je, među ostalim, donijela pravo na dodatak na dio mirovine koji isplaćuje HZMO, i zapravo tek tada, po statistikama koje objavljuje Hanfa, broj korisnika obveznih mirovina počinje rasti. Do tada je bilo tek 347 korisnika koji su imali ugovorenu isplatu obveznih mirovina, a već 2019. taj broj ‘skače’ na 1501 da bi 2020. imali već 4400 korisnika. Raiffeisen MOD na tržištu je sad već dobrih 18 godina, no do početka 2019. godine gotovo da su se bavili samo isplatama mirovina iz trećeg stupa. I tako se 2021. godine pojavljuje HR MOD, kao konkurencija na tržištu isplate mirovina – priča Gecan Milek. Pojašnjava da je osnivanje HR MOD-a zapravo odgovor na zahtjeve tržišta, jer je HZMO dobivao česte upite i primjedbe osiguranika zašto nema konkurencije i mogućnosti izbora i u tom segmentu.
Drugi stup je donio bolja rješenja
Kako je postojeći mirovinski sustav mnogima pomalo kompliciran, jer način štednje određuje i koji ćete oblik mirovine moći ostvariti, s tim da to možemo promijeniti i vlastitom odlukom u trenutku sklapanja ugovora o mirovini, vrijedi još jednom osvijetliti tko i kako ostvaruje pravo na mirovinu. Na uredničinu opasku kako se kod prvog stupa sve unaprijed znalo, dok drugi (budućim) umirovljenicima pomalo komplicira stvari, s obzirom na različite institucije koje su uključene u isplatu mirovine i razlike u formuli za njihov izračun, Gecan Milek smatra da je drugi stup ipak donio bolja rješenja.
– Treba znati da 15 posto doprinosa koje osiguranik još uvijek uplaćuje u prvi stup odmah odlazi u Državnu riznicu za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika. To je sustav generacijske solidarnosti: Ja danas uplaćujem da bi današnji umirovljenici dobili svoje mirovine. Ti umirovljenici sada ovise o meni, a kad ja jednog dana budem u mirovini, moja mirovina iz tog sustava ovisit će o budućim generacijama i doprinosima koje oni budu uplaćivali. Već kad to spomenemo, nad glavama se nadvije upitnik: Mladi nam odlaze, tko će uplaćivati doprinose jednog dana da bih imala adekvatnu mirovinu? – zapitala se.
Formula koju za izračun mirovine primjenjuje HZMO zato ovisi o nizu parametara: Prije svega o osobnim bodovima, odnosno o dobi osiguranika i stažu, pa se određuje ovisno o tome ide li netko u prijevremenu mirovinu s penalima, ili u punu starosnu bez penala, odnosno možda i nakon ostvarenih uvjeta, pa uz moguće poticaje.
– To je polazni faktor i ako idete u mirovinu sa 65 godina, on u toj formuli iznosi 1 (jedan), ako idete ranije može biti manji, odnosno umanjuje se za penale, a ako idete nakon ostvarenih uvjeta za mirovinu, uvećava se za odgovarajuće poticaje. Drugi važan parametar u formuli je vaš mirovinski staž. Na primjer, ako imate 40 godina staža, tada se polazni faktor množi s tom brojkom. U sve to uključuje se i plaća. Promatra se odnos između plaće osiguranika i prosječne plaće u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje. Dakle, ako je vaša plaća kroz cijeli radni vijek odgovarala prosječnoj plaći na razini države, onda je to 1, no ako je bila u prosjeku dva puta veća, onda će na tom mjestu u formuli biti broj 2. Na kraju formule postoji i Aktualna vrijednost mirovine, faktor koji redovno objavljuje HZMO. Njegova je vrijednost do početka kolovoza iznosila 69,81 kunu, pa kad sve to pomnožite, to će dati vašu mirovinu iz prvog stupa – pojašnjava Renata Gecan Milek. Pritom treba naglasiti: Kad izračunate iznos mirovine, na nju se za umirovljenike koji su štedjeli samo u prvom stupu dodaje i dodatak od 27 posto. Pravo na dodatak imaju svi umirovljenici, ali je iznos dodatka za one koji su štedjeli u kombiniranom sustavu za to vrijeme manji, odnosno iznosi 20 posto, iznosi sugovornica.
– Kad govorimo o kombiniranim mirovinama, formula za izračun mirovine koja vam pripada iz prvog stupa je slična, no kako u tom slučaju samo 75 posto doprinosa izdvajamo za prvi stup, tako ostvarujemo pravo na 75 posto mirovine i slijedom toga na 75 posto dodatka, dok ostatak mirovine primamo iz drugog stupa, na temelju onih 5 posto doprinosa koje smo ulagali u fond – zorno pojašnjava čelnica HRMOD-a.
S 31. ožujka u isplati je bilo oko 5190 mirovina iz drugog stupa, a očekivanja HRMOD-a u dosadašnjem dijelu poslovanja su opravdana, kaže predsjednica uprave društva.
– Naše je očekivanje bilo da će svaki drugi osiguranik izabrati HRMOD i to se doista i događa, odnosno tržište se od početka godine tako i podijelilo – dodaje.
S novim sustavom pomalo se zakomplicirao postupak isplate mirovina, odnosno nije više dovoljno samo podnijeti zahtjev HZMO te čekati rješenje i prvu isplatu s te adrese. Evo što sve umirovljenici moraju imati na umu:
– Svi umirovljenici, pa i oni koji su štedjeli u novom sustavu kreću od predaje zahtjeva za mirovinu HZMO-u. Mogu ga predati putem e-sustava, ‘obične’ pošte ili osobno na šalteru HZMO-a. Tada HZMO provodi postupak kompletiranja dokumentacije i za osiguranika koji je štedio i u drugom mirovinskom stupu računa dvije opcije: prvo, kolika bi bila nečija mirovina ako se vraća u prvi stup, dakle kao da je svih 20 posto doprinosa od vaših plaća cijelo vrijeme išlo samo u prvi stup, te drugu opciju izračuna vaše osnovne mirovine za prvi stup, za vrijeme dok ste štedjeli u drugom. HZMO te izračune šalje Regosu, koji će odmah od dva postojeća MOD-a na tržištu zatražiti izračun mirovine na temelju iznosa sredstava koje osiguranik u tom trenutku ima na računu. MOD-ovi također trebaju pripremiti dva izračuna: izračun iznosa mirovine s i bez jednokratne isplate 15 posto sredstava. Ti izračuni se dostavljaju Regosu, koji ih, zajedno s izračunima iz HZMO-a, šalje na adresu osiguranika, koji izabire i odlučuje po kojem će mu se modelu isplaćivati mirovina – pojašnjava Renata Gecan Milek. Kad stigne obavijest od Regosa, često se događa da građani ne prepoznaju instituciju, odnosno začude se tome da im Regos nešto šalje, a kad i otvore poštu, nerijetko im nije do kraja jasno što se dalje od njih očekuje, napominje.
– Važno je naglasiti da u tom trenutku moramo birati između povratka u prvi stup, odnosno toga da primamo mirovinu samo iz prvog stupa kao da nikad nismo štedjeli u drugom, ili kombiniranu mirovinu. Dakle, Regos vas zapravo obavještava o tome kolika bi bila vaša mirovina samo iz prvog stupa, u odnosu na mirovinu iz kombiniranog sustava. To je vrlo jednostavno zaključiti iz izračuna koje dobijete, pa odluku neće biti teško donijeti – kaže sugovornica. Kad ju donesete, to treba javiti Regosu i tad se pokreće isplata mirovine.
– Ako smo izabrali samo mirovinu iz prvog stupa, HZMO će ju izračunati i poslati nam rješenje te započeti s isplatom. S druge strane, oni koji su izabrali kombiniranu mirovinu moraju još izabrati i MOD (jedan od dva postojeća) koje će im isplaćivati tu mirovinu, što se također prijavljuje Regosu. Regos će o tome obavijestiti izabrani MOD i pokrenuti postupak isplate ušteđenih sredstava iz fonda u MOD. Tada MOD računa mirovinu na temelju konkretnog iznosa koji je prebačen s osiguranikovog računa i može se pokrenuti postupak sklapanja ugovora o mirovini – pojašnjava proceduru Gecan Milek.
Treba skratiti rokove
Na upit odgovara kako je na žalost, u praksi je ponekad potrebno nešto više vremena kako bi se kompletirali podaci o stažu u HZMO-u, posebno ako je riječ o ljudima koji su radili u inozemstvu. Osim toga, zakonom je propisano da nakon izbora MOD-a mora proteći rok od 15 dana za slučaj da se predomislimo i odlučimo promijeniti MOD, pa to dodatno može produljiti postupak ostvarivanja prava na mirovinu. Postoje inicijative oko toga da se ti rokovi skrate, odnosno sam postupak pojednostavi, dodaje sugovornica.
– Kad sredstva dođu k nama u HRMOD, mi možemo osigurati potpisivanje ugovora u roku od jednog dana i prva isplata kreće već od idućeg mjeseca – ističe.
Inače, u drugom stupu možemo ostvariti pravo na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu i to se utvrđuje rješenjem HZMO. U trenutku ugovaranja mirovine u MOD-u potom možete izabrati različite oblike isplate.
Mirovina može biti pojedinačna, koju će primati samo umirovljenik koji ju je ostvario, ili zajednička, tako da ju umirovljenik prima doživotno, a nakon što on umre, partner nastavlja primati istu mirovinu doživotno. U oba slučaja možete ugovoriti i mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Zvuči apstraktno, no to se odnosi na mogućnost da imenujete nasljednike koji će imati pravo na isplatu ako i umirovljenik i partner odu prerano. Naša konkurencija ugovara to na rok od 5 do 20 godina, mi i do 30 godina. To znači sljedeće: Ako ste primali mirovinu kod koje je zajamčeni rok 25 godina, a umirovljenik umre nakon 5 godina od početka primanja mirovine, osoba koju je imenovao kao nasljednika idućih 20 godina može primati tu mirovinu – pojašnjava prednosti odabira Gecan Milek. Dodaje kako je pojedinačna mirovina uvijek najpovoljnija za umirovljenika.
– Sve druge oblike mirovine možete gledati kao kad dodajete dodatnu opremu u novi automobil: Tad se kod izračuna mirovine ne gleda više samo vaša dob, nego i dob partnera – pojašnjava sugovornica. No, dodaje kako su neki od tih oblika u određenim situacijama obavezni i po zakonu. Na primjer, ako partner nema nikakvih primanja i nije zaposlen, tada moramo ugovoriti pojedinačnu mirovinu, uz to da ga imenujemo kao nasljednika, ili zajedničku doživotnu mirovinu. S druge strane, ako želimo ugovoriti pojedinačnu mirovinu, partner nam mora potpisati da je suglasan s tim čak i ako je zaposlen. Ljudi se znaju začuditi tome, no riječ je zapravo o zaštiti članova obitelji umirovljenika.
Često se govori o tome da drugi mirovinski stup za mnoge neće biti dovoljan, te da bi trebalo štedjeti dodatno. To se posebno odnosi na mlade, a upravo je njih najteže potaknuti na štednju za mirovinu, kaže Gecan Milek, govoreći o projektu financijske pismenosti koji i u HRMOD-u provode.
– Većini mladih je mirovina nešto predaleko, ne razmišljaju o njoj. No, kad ih pitate kako bi voljeli živjeti i kako se vide u poznijim godinama, te kakav životni standard očekuju, mnogi spominju putovanja, koncerte, žele se baviti sportom… Tad ih pitamo što misle koliko će im novca za sve to trebati i većina kaže oko 7000 ili 8000 kuna. Nemalo se iznenade kad im pokažemo računicu prema kojoj će imati mirovinu od 3000 ili 4000 kuna i tek tad su spremni razmišljati o mogućim oblicima štednje za mirovinu – kaže sugovornica. Dodaje kako se mnogi mladi ljudi iznenade i kad im kažete da mogu štedjeti u trećem mirovinskom stupu, gdje na sve uplate do 5000 kuna godišnje, ili 417 kuna mjesečno, mogu ostvariti 15 posto poticaja od države.
– A računica pokazuje sljedeće: Počne li netko štedjeti s 25 godina, najbolje je krenuti s tih 417 kuna, kako biste iskoristili maksimalne državne poticaje od 750 kuna godišnje. U razdobljima kad financijski stojite lošije uplate možete malo smanjiti, kad se situacija popravi možete ih povećati. Ako budete ustrajni, tijekom 40 godina uplatit ćete oko 200.000 kuna. Država će vam dodati 30.000 kuna poticaja i uz prosječan godišnji prinos od 2,5 posto – što je vrlo konzervativno – možete računati na 392.000 kuna. A to daje oko 2200 kuna dodatne mirovine na rok isplate od 15 godina, što nije zanemarivo, i uz prihode iz prvog i drugog stupa može biti pristojan iznos – pojašnjava sugovornica. Dodaje kako je jako važno imati na umu da ne možemo početi razmišljati o mirovini tek nekoliko godina prije ostvarenja uvjeta, te da moramo osvijestiti mlade o tome da odgovornost za standard kakav želimo u starijoj dobi nije na državi, nego na nama samima.
Renata Gecan Milek na kraju razgovora za PoslovniFM podsjeća kako su Regos i HZMO zajednički osnovali Mirovinske informativne centre u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, gdje građani mogu dobiti sve dodatne informacije o mirovinama iz prvog stupa, te štednji i isplati mirovina iz drugog. Tu se mogu predati i zahtjevi za mirovine te dobiti detaljne upute i pomoć oko onoga što moraju riješiti da bi ostvarili svoja prava.
Autor: Marijana Matković Foto: Darko Buković Objavljeno 3. rujna 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM