Usmjeravanje na zelenu ekonomiju daje novu šansu u novoj financijskoj omotnici. Kako će se kod nas razvijati, još se ne zna, iako je to trebalo već do sada biti poznato, i to odmah nakon što je Europska komisija objavila da imamo novac. Plan oporavka trebao je biti ranije donesen, ocijenio je za poslovniFM Tomislav Uroda, osnivač i vlasnik tvrtke iCat, jedne od rijetkih tvrtki na domaćem tržištu koja se bavi proizvodnjom energetski učinkovitih brodova.
Branša je, ocijenio je Uroda, postala kreativna s elektrifikacijom brodova, ali na žalost nije prepoznata na nacionalnoj razini, kao iskorak u brodogradnji, o čijoj se reorganizaciji puno pričalo.
U svakodnevnom Ritmu posla…. uz Finu.
Ideja je krenula još 2007. godine, a poslovni koncept 2011, prisjetio se Uroda tijekom razgovora s urednicom emisije Ritam posla Lidijom Kiseljak. Ideja je, kaže, došla u vrijeme inženjerskih dana i tijekom ljetnih mjeseci, kada je s kolegom razmišljao kako je potrebno složiti brodske linije koje će povezivati otoke, a da to bude na komercijalno isplativoj bazi i da bude frekventno. I tada se krenulo s projektom iCat, kako se i danas zove tvrtka.
U početku nismo razmišljali da to budu električni brodovi, nego visoko učinkoviti i lagani brodovi. Počeci su bili dugi.
– Velik broj godina odnosio se na istraživanje i projektiranje, tehnička rješenja…a prodaje još nije bilo. Uletio nam je na počecima tek projekt gradnje manjeg putničkog broda za jednu stranu kompaniju, iz SAD-a. Paralelno smo razvijali projekt putničkog električnog broda. To znači često odlaženje na sajmove, kojih i nije pretjerano bilo. Najpoznatiji je onaj u Amsterdamu, ali prođe ga se brzo, kroz dva sata.
Onda je započela suradnja s Fakultetom brodogradnje i strojarstva te Končar Institutom, a s Gradom Šibenikom smo razvijali koncept novih linija, naglašava Uroda.
Administrativne prepreke su uvijek tu
– Prvi projekt gradnje bio je za NP Mljet, putem javnog natječaja na kojem se tražila gradnja tri putnička električna broda. Prošli smo, no onda su krenule prve administrativne prepreke koje su odnijele dosta vremena. Jedan od prvih zahtjeva prema Registru brodova bilo je odobrenje dokumentacije i nadzorom gradnje električnog broda. No, stigao je odgovor kako Pomorskim zakonom i podzakonskim aktima nije predviđeno upravljanje električnih brodova, tj. nije se znalo gdje nas smjestiti. To je trajalo čak dvije godine – dogovaranja, usklađivanja, primjene tehnologije… Mi smo podnijeli zahtjev stavljanja litijskih baterija, koje su danas popularne, a tada ih u brodovima nije bilo. Sada se taj segment već razvio. Registar brodova ima određeni set pravila s kojima regulira primjenu određene tehnologije, a za litijske baterije toga nije bilo, pojasnio je Uroda.
Krajem 2019. godine završili smo natječaj za Mljet, a lani europske projekte. Međunarodna promocija krenula je upravo prije korone, bili smo po Italiji i krenuli s razgovorima i pregovorima, a onda je sve stalo… jer to su proizvodi koji se ne prodaju putem interneta. Kriza nas je dosta pogodila, kazao je Uroda. Dodaje da su pomoć uslijed korone imali samo za dio koji se odnosi na zapošljavanje, što je trećina obveza, pri čemu pomoć za hladni pogon nije prepoznata kao u nekim drugim sektorima.
Velik utjecaj pandemije na poslovanje
– Rekao bih da nismo dovoljno glasni u javnosti. Imamo partnera u Nizozemskoj s kojim dosta razgovaramo i imamo dobar poslovni odnos. Njima država pokriva troškove hladnog pogona za sve industrije i nitko nije u gubitku. A nama je promet pao čak 95 posto. Nizozemska vlada pokriva troškove ne samo tvrtkama nego i njihovim dobavljačima ili kupcima, kako se tvrtka ne bi urušila. Jer oni gledaju šire, ako je netko uložio novac kroz neko razdoblje i to mu nestane u godinu dana, trebat će puno vremena da se to ponovo razvije, kaže Uroda. Kod nas to nije naišlo na razumijevanje.
Ipak, s druge strane, taj predah nam je dao vremena za projektiranje i razvoj novih proizvoda, u vrijeme dok proizvodnja stoji.
Na Mljetu je napravljen solarni putnički katamaran koji ima autonomiju 100 nautičkih milja i većinu energije ili svu, ovisno o režimu, dobiva iz solara. Za plovidbu od Splita do Mljeta, nekih 75 nautičkih milja, dovoljno je pola kapaciteta baterija da dođe do odredišta.
Za Šibenik je, s Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Končar Institutom, bila razvijana ideja električnih putničkih brodova koji će ploviti svakih sat vremena do otoka. Još 2015. je razmatrana ideja punjenja baterija, da bi prije dvije godine došli do koncepta s novom tehnologijom, kojom se vrlo brzo, kroz 10-15 minuta nadopuni baterijski set. Kapacitet bi bio do 100 putnika i brzine do 25 čvorova. To je koncept brodova kojima se može povezati cijeli Jadran. Iznimno je velik interes iz tehnološkog svijeta, ali i lokalnih zajednica, ali se sada stalo na realizaciji, navodi Uroda.
Za gradnju takvog broda od 100 putnika, sigurno će trebati dvije godine, jer Uroda opet očekuje izazov s Registrom brodova, budući da im je toliko trebalo i za prvi brod od njih tri koje su gradili za Mljet .
Neki od proizvođača nam kažu da možda preskromno govorimo o inovacijama i održivosti broda. Cilj nam je serijska proizvodnja pri čemu bi se držali istog projekta, što bi značilo 10-ak brodova godišnje. Cijeli Jadran može biti povezan električnim brodovima, osim lokacija koji su udaljeni poput Palagruže ili Jabuke. Naše je brodogradilište u Zagrebu, u najmu smo, što je bila i ideja dok se proizvod ne razvije. Dugoročno je plan postaviti svoju proizvodnju i svoj tim, kakvih 50-ak ljudi, jer se sad oslanjamo na vanjske suradnike, zaključio je razgovor za poslovniFM Tomislav Uroda.
Emisiju Ritam posla donosi Fina!
Objavljeno 25. lipnja 2021. Sva prava pridržana ©poslovniFM