ZAGREB, 17. lipnja 2021. )NVK) – Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.». Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.) pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da zapravo stagniramo.
„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostajemo za nama usporedivim zemljama, novim članicama EU. Ipak, događanja tijekom pandemije i očekivanja u post-pandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna,. Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće“ – ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre pozicije u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.). Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 7 od 20 indeksa, pri čemu smo na samom začelju u području prakse upravljanja (64.), tržišta rada (64.), stavova i vrijednosti (63.), zakonodavstva u poslovanju (61.), osnovne infrastrukture (60.), stranih investicija (59.) te financija (59.).
Najpovoljniji indikatori, po mišljenju gospodarstvenika, su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.
Osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini navedeni su:
- reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
- reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti,
- smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog okruženja,
- podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup obrazovanju za sve),
- razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.
I ove godine Hrvatska je na posljednjem mjestu među članicama EU. U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, koja je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za 7, 5 i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu. Poljska bilježi pad pozicije za 8 mjesta pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za 5 (40. i 53. mjesto)) dok je Češka pala za 1 mjesto te se sada nalazi na 34. mjestu.
Globalna konkurentnost
Švicarska je ove godine zauzela prvu globalnu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države.
Stručnjaci Svjetskog centra za konkurentnost smatraju kako je ujedinjena Europa pokazala svoju snagu u razdoblju pandemije. Prema njima, dobre pozicije vodećih gospodarstava rezultat su ulaganja u inovacije te provođenja raznolikih gospodarskih aktivnosti i javnih politika. Gospodarstva koja su prije pandemije bila fokusirana na navedena područja učinkovitije se nose s ekonomskim implikacijama krize.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 334 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke podatke, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2021. godine.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.
| WCY 2021 | Zemlja | WCY 2020 | WCY 2021 | Zemlja | WCY 2020 | |||
| 1 | Švicarska | 3 | +2 | 33 | Cipar | 30 | -3 | |
| 2 | Švedska | 6 | +4 | 34 | Češka | 33 | -1 | |
| 3 | Danska | 2 | -1 | 35 | Kazahstan | 42 | +7 | |
| 4 | Nizozemska | 4 | 0 | 36 | Portugal | 37 | +1 | |
| 5 | Singapur | 1 | -4 | 37 | Indonezija | 40 | +3 | |
| 6 | Norveška | 7 | +1 | 38 | Latvija | 41 | +3 | |
| 7 | Hong Kong | 5 | -2 | 39 | Španjolska | 36 | -3 | |
| 8 | Tajvan | 11 | +3 | 40 | Slovenija | 35 | -5 | |
| 9 | UAE | 9 | 0 | 41 | Italija | 44 | +3 | |
| 10 | SAD | 10 | 0 | 42 | Mađarska | 47 | +5 | |
| 11 | Finska | 13 | +2 | 43 | Indija | 43 | 0 | |
| 12 | Luksemburg | 15 | +3 | 44 | Čile | 38 | -6 | |
| 13 | Irska | 12 | -1 | 45 | Rusija | 50 | +5 | |
| 14 | Kanada | 8 | -6 | 46 | Grčka | 49 | +3 | |
| 15 | Njemačka | 17 | +2 | 47 | Poljska | 39 | -8 | |
| 16 | Kina | 20 | +4 | 48 | Rumunjska | 51 | +3 | |
| 17 | Katar | 14 | -3 | 49 | Jordan | 58 | +9 | |
| 18 | Ujedinjeno kraljevstvo | 19 | +1 | 50 | Slovačka | 57 | +7 | |
| 19 | Austrija | 16 | -3 | 51 | Turska | 46 | -5 | |
| 20 | Novi Zeland | 22 | +2 | 52 | Filipini | 45 | -7 | |
| 21 | Island | 21 | 0 | 53 | Bugarska | 48 | -5 | |
| 22 | Australija | 18 | -4 | 54 | Ukrajina | 55 | +1 | |
| 23 | Koreja | 23 | 0 | 55 | Meksiko | 53 | -2 | |
| 24 | Belgija | 25 | +1 | 56 | Kolumbija | 54 | -2 | |
| 25 | Malezija | 27 | +2 | 57 | Brazil | 56 | -1 | |
| 26 | Estonija | 28 | +2 | 58 | Peru | 52 | -6 | |
| 27 | Izrael | 26 | -1 | 59 | Hrvatska | 60 | +1 | |
| 28 | Tajland | 29 | +1 | 60 | Mongolija | 61 | +1 | |
| 29 | Francuska | 32 | +3 | 61 | Botsvana | 0 | 0 | |
| 30 | Litva | 31 | +1 | 62 | Južna Afrika | 59 | -3 | |
| 31 | Japan | 34 | +3 | 63 | Argentina | 62 | -1 | |
| 32 | Saudijska Arabija | 24 | -8 | 64 | Venezuela | 63 | -1 |
Analiza konkurentnosti Hrvatske
Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu su:
- Gospodarski rezultati: – domaće gospodarstvo (+1), zaposlenost (+4),
- Efikasnost javnog sektora: porezna politika (+5), društveni okvir (+10),
- Efikasnost poslovnog sektora: – produktivnost i efikasnost (+6),
- Infrastruktura: znanstvena infrastruktura (+4).
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području međunarodne trgovine (-10), stranih ulaganja (-18), cijena (-8) i javnih financija (-10).
U okviru 4 osnovna faktora konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:
- Gospodarski rezultati
Prihodi od turizma, koncentracija izvoza po proizvodima, dugoročni rast zaposlenosti, niske cijene najma uredskog prostora, izvoz komercijalnih usluga (%), niski indeks troškova života, niska inflacija, omjer međunarodne trgovine i BDP-a, rast bruto investicija u fiksni kapital, relativno niske prijetnje zbog preseljenja poslovanja.
- Efikasnost javnog sektora
Stopa poreza na dobit, niska stopa ubojstava, niske carinske barijere, niska nejednakost (Ginijev koeficijent), devizne rezerve po stanovniku, raspodjela dohotka (najnižih 40%), ciljevi održivog razvoja, naplaćeni/prikupljeni porez na dohodak, stopa nezaposlenosti – omjer spolova, raspoloživi dohodak.
- Efikasnost poslovnog sektora
Menadžerske naknade, naknade u uslužnim djelatnostima, dugoročni rast radne snage, razina naknada, pristup financijskim uslugama, visok udjel žena među zaposlenima.
- Infrastruktura
Povoljan odnos broja učitelja i učenika (srednje obrazovanje), investicije u telekomunikacije, povoljan odnos učitelja i učenika (osnovno obrazovanje), obnovljivi izvori energije (%), sporazumi o okolišu, broj diplomanata u prirodnim znanostima, broj pretplatnika na mobilne širokopojasne mreže, medicinska pomoć, rast šumskog područja, učinkovitost korištenja vode.
Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:
- Gospodarski rezultati
Otpornost gospodarstva, izravna strana ulaganja u inozemstvu (u %BDP-a i u mld $), cijene benzina, realni rast BDP-a, izvoz roba, stopa zaposlenosti.
- Efikasnost javnog sektora
Državno vlasništvo u kompanijama, pravosuđe, pravni i regulatorni okvir, financiranje mirovina, birokracija, radno zakonodavstvo, poticaji za ulaganja, prilagodljivost vladinih politika, stopa poreza na potrošnju, osobni porezi.
- Efikasnost poslovnog sektora
Korporativni odbori, fleksibilnost i prilagodljivost, vjerodostojnost menadžera, privlačenje i zadržavanje talentiranih ljudi, financijske vještine, kompetentan viši menadžment, trening zaposlenika, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, agilnost tvrtki, prilike i prijetnje.
- Infrastruktura
Održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje menadžmenta, razvoj i primjena tehnologije, upravljanje gradovima, transfer znanja, kvalificirani inženjeri, visoko obrazovanje, kvaliteta avio prijevoza, zakonodavstvo o znanosti.
Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc.
Na sjednici Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), održanoj 16. lipnja 2021. godine, gospodin Ivica Mudrinić objavio je svoju odluku da se nakon niza godina povlači s mjesta predsjednika NVK.
NVK je zahvalilo dosadašnjem predsjedniku na njegovom doprinosu i donijelo odluku da će u prijelaznom razdoblju, do izbora novog predsjednika, Vijeće voditi dr.sc. Ivan Mišetić, dosadašnji član NVK.
Komentar glavne ekonomistice HUP-a dr.sc. Ive Tomić na danas objavljenu IMD-ovu ljestvicu konkurentnosti:
„Iako smo ostvarili poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje smo pri samom dnu ljestvice konkurentnosti među 64 razvijenija svjetska gospodarstva, ali i na samom začelju među EU zemljama članicama. To znači da zapravo ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju Covid-19 s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije.
Ove ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju neke osnovne karakteristike trenutnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, ali, što je možda još i važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju. Rezultati ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka konkurentnosti* govore nam da je za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije potrebno mijenjati cjelokupni mindset – i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu vođenja javnih politika. Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, ali i jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanje talenata te omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva. Ovo su i preporuke koje Hrvatska udruga poslodavaca pokušava nametnuti već jedno dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU.
Ako pogledamo rezultate ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka svjetske konkurentnosti, vidimo da Hrvatska najviše zaostaje u područjima prakse upravljanja (općenito upravljanje, poduzetništvo, žene u odborima) i tržišta rada (naknade, obučavanje, strani radnici, brain-drain, talenti), u kojima zauzimamo posljednje mjesto na ljestvici, ali pri samom dnu smo i u područjima stavova i vrijednosti (fleksibilnost, stavovi prema globalizaciji digitalnoj transformaciji, potreba za reformama), zakonodavstva u poslovanju (uključuje i radno zakonodavstvo, otvaranje i zatvaranje poduzeća) i osnovnoj infrastrukturi (koja uključuje i demografsku situaciju u državi, energetiku). Prema mišljenju gospodarstvenika, pak, najlošije su ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.“